Maloprodaja u Europi u ožujku pala, u Hrvatskoj snažan rast

U eurozoni je promet pao 0,4 posto u odnosu na veljaču kada je bilježio isti postotni rast. Najviše je i u EU i u eurozoni pao promet na benzinskim postajama, za tri odnosno 2,9 posto.

Pala je i prodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 0,7 posto u EU i za 1,2 posto u eurozoni. Veći promet zabilježen je samo u prodaji prehrambenih proizvoda, pića i duhana, za 0,6 posto u EU i za 0,8 posto u eurozoni.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u ožujku na mjesečnoj razini porasla prodaja u Sloveniji i Latviji, za 11,4 odnosno 11,1 posto. Slijede Mađarska i Estonija s rastom prometa za 7,3 odnosno 6,5 posto.

Blizu je i Hrvatska s rastom prometa u maloprodaji za 4,0 posto u odnosu na veljaču, najsnažnijim od studenoga 2020. godine. U veljači porastao je 0,8 posto. Najviše je pak u ožujku na mjesečnoj razini pao promet u Španjolskoj, za četiri posto. Slijede Luxembourg i Francuska gdje je smanjen za 3,3 odnosno 1,9 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju. Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji u EU porastao je u ožujku za 1,7 posto, te za 0,7 posto u eurozoni, izračunao je Eurostat. Revidirani podaci za veljaču pokazuju 5,6-postotni rast prometa u EU, te 5,2-postotni u eurozoni.

Najsnažnije je u ožujku na oba područja porasla prodaja goriva, za 8,9 posto u EU, te za 8,3 posto u eurozoni. Prodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda porasla je pak za četiri posto u EU odnosno za 2,8 posto u eurozoni. Pad prometa zabilježen je samo u kategoriji prehrambenih proizvoda, za 2,1 posto u EU, te za 2,5 posto u eurozoni.

Hrvatska uz Rumunjsku

Među zemljama EU-a najviše je u ožujku na godišnjoj razini porastao promet u maloprodaji Slovenije, za 25,6 posto. Slijede Estonija i Malta s rastom prodaje za 18,4 odnosno 16,4 posto. U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u ožujku uvećan za 5,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 0,7-postotnog pada u veljači.

Sličnu stopu rasta bilježila je u ožujku i Rumunjska, od 5,4 posto. Najveći pad prometa na godišnjoj razini bilježila je pak Danska, za 11 posto. Slijede Španjolska i Belgija s padom prometa od 4,8 odnosno 3,9 posto.