PRIHODI RASTU, TROŠKOVI PADAJU

Linić prezadovoljan punjenjem proračuna

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 09.05.2012 14:03
  • Objavljeno 09.05.2012 u 13:25
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / CROPIX

U prva četiri mjeseca ukupni prihodi državnog proračuna iznosili su 35,5 milijardi kuna što je 5,6 posto više u odnosu na lani, doznajemo u Ministarstvu financija. Istovremeno, rashodi su smanjeni za 0,8 posto na 39,5 milijardi kuna pa je proračunski deficit iznosio 'samo' četiri milijarde kuna. Tako je manjak u prvoj trećini godine smanjen za 2,2 milijarde ili 35,7 posto

Najveći doprinos boljem punjenju proračuna dali su porezni prihodi, koji su porasli 7,1 posto na 2,06 milijardi kuna (1,4 milijarde više nego lani). U strukturi poreznih prihoda najveći rast od 15 posto ostvario je porez na dobit, a najsnažnije je na punjenje proračuna utjecao PDV s rastom od 7,5 posto, čemu je dobrim dijelom doprinijela povećana stopa u primjeni od 1. ožujka.

Trošarine su povećane samo 0,8 posto pri čemu su prihodi od naftnih derivata smanjeni za 7,3 posto, a prihodi od duhanskih proizvoda porasli čak 18,8 posto. Naplata doprinosa zadržala se na istoj razini kao i prošle godine zahvaljujući boljoj naplati.

Na rashodnoj strani proračuna najveće uštede učinjene su na subvencijama koji je isplaćeno 16,3 posto (402 milijuna kuna) manje nego lani. Usprkos planiranom smanjenju, rashodi za zaposlene u državnim službama povećani su za 136 milijuna kuna (+1,9 posto). Neplanirani porast troškova zaposlenih u Ministarstvu objašnjavaju kašnjenjem sistematizacije radnih mjesta, koja je prvotno trebala biti napravljena do početka ožujka, ali je odgođena za početak svibnja.

Pojačana porezna disciplina i konzervativna procjena prihoda glavni su razlozi uspješnog ostvarenja proračuna, ističu u Ministarstvu, najavljujući mogući rebalans proračuna za jesen. Do rebalansa će sigurno doći ako se nastave postojeći trendovi, a postignute uštede iskoristit će se za smanjenje deficita, koji je trenutačno projiciran na 3,8 posto BDP-a.

U Ministarstvu smatraju da će se na taj način poboljšati kreditni rejting zemlje što će, uz aktivnosti koje se provode zajedno s HNB-om i HBOR-om, omogućiti niže kamatne stope za gospodarstvo.

182400

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi