Potrošačka košarica poroka

Konačno smo doznali koliko je skupo biti poročan u Hrvatskoj

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 16.04.2018 06:35
  • Objavljeno 16.04.2018 u 06:35
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: montaža: Neven Bučević/tportal

Uz prosječan dohodak i lokalne cijene droga, alkohola i cigareta, ovisnost o tim porocima najlakše je financirati ako živite i radite u Luksemburgu, a najteže u Rusiji, pokazuje globalni indeks poroka koji je ovih dana objavio Bloomberg

Luksemburg, Norveška, Švicarska, Island... države koje su poznate po bogatstvu i visokom standardu posljedično svojim građanima omogućuju još nešto - relativno jeftino uživanje u najpoznatijim ovisničkim supstancama: od cigareta, preko alkohola, do raznih vrsta droga. Proizlazi to iz najnovije liste sastavljene temeljem tzv. globalnog indeksa poroka koju sastavlja američka medijska kuća Bloomberg.

Globalni indeks poroka (Global Vice Index) je indeks koji mjeri koliki bi dio svojih prihoda građani pojedine države trebali odvajati za prosječnu, nazovimo je tako, 'potrošačku košaricu poroka'. U omjer se stavljaju prosječni prihodi građana s prosječnom cijenom alkohola, cigareta i droga u maloprodaji, odnosno na crnom tržištu. Nakon izračuna na sam vrh tablice dospijevaju one države u kojima bi građani morali odvojiti najmanji dio svojih prihoda kako bi kupili prosječnu 'ovisničku košaricu'.

Ovogodišnji izračun Bloomberg je objavio ovih dana i na sam vrh tablice smjestio se Luksemburg. U toj maloj državi građani bi prosječno trebali potrošiti tek 10 posto svojih tjednih prihoda na potrošačku košaricu, čija preračunata vrijednost iznosi 206,2 dolara. Na drugom mjestu, među 75 država s liste, nalaze se Bahami, na kojima je vrijednost košarice bitno niža (74,8 dolara), ali su niži i prosječni prihodi građana. Tako bi stanovnici Bahama morali za svoje poročne navike odvojiti 15,9 posto tjedne plaće.

Nakon Bahama, na trećem mjestu nalazi se Švicarska, u kojoj je za 'prosječnu ovisnost' potrebno izdvojiti 16,6 posto tjedne plaće, odnosno protuvrijednost od 258,4 dolara, a slijede Island, Francuska, Norveška i Nizozemska, koja se nalazi na sedmom mjestu i prva je država na tablici čiji bi stanovnici trebali izdvojiti više od petine tjednog dohotka na prosječnu 'košaricu poroka' koja stoji 194,3 dolara.

U izračun vrijednosti spomenute košarice ulazi šest kategorija poroka: po kutija prosječnih i skupih cigareta, po boca alkoholnog pića, uključujući pivo, vino i žestoka pića, gram supstance iz obitelji amfetamina (tzv. speed, ecstasy i sl.), gram marihuane ili nekog od s njom povezanih opijata (hašiš, ulje konoplje), gram kokaina te gram heroina ili nekog sličnog opijata.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal

Analitičari Bloomberga napominju da se, ovisno o kategoriji, radi o prilagođenim jediničnim cijenama temeljenim na prosječnim ili procijenjenim cijenama iz maloprodaje te da su pokušali pribaviti što svježije podatke. Također, napominju da kvaliteta pojedinog opijata nije procjenjivana, nego da količina psihoaktivne supstance 'može varirati'. Tjedni iznos dohotka u Bloombergu su računali na način da godišnji iznos bruto domaćeg proizvoda po stanovniku podijele s 52.

Nakon spomenutih prvih sedam zemalja slijedi niz drugih država, većinom iz zapadne Europe, s pojedinim 'gostima' iz Latinske Amerike (poput Čilea, Urugvaja i Paname), u kojima je ovisnost još uvijek relativno jeftina. Najpopularnije destinacije hrvatskih iseljenika, Njemačka, Irska ili Švedska, nalaze se u spomenutom gornjem dijelu liste, što znači da, požele li to, naši emigranti osim redovnih plaća i uređenih država imaju mogućnost uživanja u pristupačnijim porocima.

U Njemačkoj, koja se nalazi na osmom mjestu tablice, za prosječnu tjednu 'košaricu poroka' potrebno je izdvojiti 21,1 posto dohotka, odnosno protuvrijednost od 178,9 dolara, a slična situacija je i u Irskoj, koja se nalazi na 12. mjestu i u kojoj je ta košarica skuplja nego u Njemačkoj te stoji 296,3 dolara, ali su i više prosječne plaće. U Švedskoj je spomenuta košarica još sedamdesetak dolara skuplja, zbog čega je ta država na 21. mjestu Bloombergova popisa, a u njoj za ovisničke navike treba izdvojiti nešto više od trećine tjednog dohotka.

  • +13
  • +10

U Njemačkoj je za prosječnu tjednu 'košaricu poroka' potrebno izdvojiti 21,1 posto dohotka

Izvor: Reuters / Autor: MICHAEL DALDER

Hrvatska se na tablici smjestila na 51. mjesto i nalazi se u društvu država poput Kostarike, Bugarske i Australije. Kod nas vrijednost 'poročne košarice' iznosi 223,2 dolara, preračunato 1342,4 kune, ali za nju je potrebno izdvojiti čak 90,2 posto tjednog dohotka, čime spadamo među skuplje države za alkoholičare, pušače ili ovisnike o drogama.

Australija, koja se nalazi dva mjesta iza nas, jedna je od samo tri države s popisa u kojima vrijednost prosječne košarice premašuje čak 1000 dolara. U Australiji ona tako iznosi 1028,7 dolara i za nju je potrebno odvojiti 95,3 posto tjednog dohotka, u Novom Zelandu, koji se nalazi na 66. mjestu, košarica stoji 1241,6 dolara i Novozelanđanima je potrebna plaća i pol, a mjesto s najskupljim porocima je Japan, u kojem je vrijednost košarice 1366,4 dolara i Japanci bi za nju morali izdvojiti 1,84 tjedna dohotka.

  • +36
  • +33

U Hrvatskoj 'košarica poroka' stoji više od 90 posto primanja

Izvor: Promo fotografije / Autor: Aquarius Klub Zrće

Relativno gledajući, na samom dnu tablice nalazi se Rusija. Ondje prosječna 'poročna košarica' stoji 374,9 dolara, ali kako su prosječne plaće niske, ruski građani bi za nju morali odvojiti tek nešto manje od dvije pune tjedne plaće. U Bloombergu napominju da postoje države u kojima je taj omjer još viši, poput Ukrajine, gdje bi za tjedne ovisničke potrebe bilo nužno izdvojiti čak 13 prosječnih dohodaka, a njoj u samom vrhu društvo rade Pakistan, Nepal i Burkina Faso. No te se države nisu našle na konačnoj listi od 75 zemalja jer su informacije o cijenama ipak bile premalo pouzdane, a za neke kategorije opijata su u potpunosti nedostajale.

Gledajući po apsolutnim iznosima, najjeftiniji poroci su u većinom tropskim ili latinoameričkim državama poput Kolumbije, Gane, Dominikanske Republike, Konga, Gvatemale, Čilea, Perua, Ekvadora, Kenije ili Mjanmara, u kojima prosječna 'košarica poroka' stoji manje od stotinu dolara.

  • +19
  • +16

Kolumbija je u klubu zemalja u kojima je najjeftinije biti poročan

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jasen Boko

Jasno je da je Bloombergov globalni indeks poroka samo informativna analiza koja se bavi cijenama raznih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda i njihovom međunarodnom usporedbom te ne bi trebala služiti kao informacijska tablica za to gdje se netko može najjeftinije napiti ili drogirati. Na kraju, riječ je o usporedbi prosječnih tjednih dohodaka, a ovisničke skupine često nisu u prilici biti stalno i redovno zaposlene, zbog čega je prava 'praktična' vrijednost informacija iz Bloombergova istraživanja vrlo niska. No analitičari ove medijske kuće su ove godine uz indeks izračunali vrijednost crnog tržišta narkotika temeljem njihovih prosječnih cijena te količina narkotika koje su zaplijenile policijske vlasti.

Daleko na samom vrhu nalaze se Sjedinjene Američke Države, čije je crno tržište narkotika procijenjeno na gotovo 108 milijardi dolara. Na drugom mjestu, među državama s tablice, nalazi se Turska s crnim tržištem vrijednim 5,1 milijardu dolara, a slijede Španjolska (4,1 milijarda dolara), Bahami (3,8 milijardi dolara), Saudijska Arabija (2,6 milijardi dolara) i Kina, u kojoj se to tržište procjenjuje na 2,4 milijarde dolara. Hrvatsko tržište narkotika procijenjeno je na tek 31 milijun dolara, što je u razini s rumunjskim, crnogorskim i austrijskim.

Stručnjaci čije izjave prenosi Bloomberg ističu da se tržišta narkotika ponašaju uglavnom kao i tržišta ostalih roba – cijene se kreću ovisno o ponudi i potražnji, kao i o efikasnosti distribucijskih lanaca i drugih klasičnih korporativnih stavki. Tržišta marihuane su u mnogim državama konkurentnija jer se ona uzgaja uglavnom lokalno, dok kokain i drugi opijati najčešće dolaze iz uvoza, što znači puno višu kompleksnost sustava proizvodnje i distribucije. To može obavljati puno manji broj organizacija, zbog čega su više marže za takve vrste poroka, a konkurencija u ponudi je manja.

Iako je u svijetu posljednjih godina prisutan trend sve jače legalizacije, barem lakih droga, što doprinosi uređenju tržišta, transparentnijim cijenama, kao i poreznim prihodima, možda bi po pitanju pristupačnosti droga, alkohola i cigareta najbolje bilo zagovarati rast prosječnih plaća građana. Konačno, višu je plaću puno ljepše potrošiti na neku manje štetnu aktivnost.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi