Izvješće švicarske banke UBS kazuje kako je tijekom prošle godine medijalno bogatstvo u Hrvatskoj poraslo za 12,5 posto, dok je prosječno svaki pojedinac bogatiji za 10,5 posto. To je znatno veći rast bogatstva nego u ionako bogatim zemljama poput Francuske i Njemačke. Ti podaci ujedno sugeriraju da se bogatstvo u nas ravnomjerno raspoređuje među društvenim slojevima
Unatoč financijskim nesigurnostima u svijetu, tijekom prošle godine neto bogatstvo građana u svijetu, ali i u Europi, doživjelo je značajne promjene, uglavnom na bolje.
Ukupno bogatstvo je, naime, poraslo u većini članica Europske unije, ali razlike među njima su izražene, ne samo u stopama rasta, već i u distribuciji bogatstva.
Švicarska banka UBS, u svom Globalnom izvješću o bogatstvu, izračunala je promjene u prosječnoj i medijalnoj vrijednosti te ih prilagodila stopama inflacije. Prema tim podacima, najveći medijalni rast bogatstva zabilježen je u Mađarskoj (18,6 posto), Litvi (16,9 posto), Švedskoj (15,3) te Italiji i Latviji (po 15 posto).
'Bogatstvo nije samo ekonomska mjera – to je društvena i politička sila. Dok se krećemo kroz četvrtu industrijsku revoluciju i rastući javni dug, način na koji se bogatstvo raspoređuje oblikovat će prilike, politike i napredak zemalja. Ovogodišnje izvješće naglašava evolucijske promjene u vlasništvu nad bogatstvom, uz posebno rastući utjecaj žena i trajnu važnost nekretnina i dugoročnih trendova imovine', ustvrdio je glavni ekonomist UBS-a, Paul Donovan.
vezane vijesti
Hrvatska ispred bogatih zemalja
U Hrvatskoj je stopa medijalnog rasta bogatstva prošle godine iznosila 12,5 posto. Iza nje su po tom kriteriju ostale Cipar, Slovenija, Irska, Bugarska, Češka, Slovačka, pa i bogatije zemlje poput Njemačke i Francuske.
Još je važniji podatak da je u Hrvatskoj prosječno bogatstvo odraslog pojedinca poraslo za 10,2 posto. Po tom kriteriju su ispred nas samo Poljska (10,7 posto) i Irska (10,9 posto), dok su svi ostali iza nas.
U razdoblju od 2020. do 2024., prema podacima UBS-a, Hrvatska je zabilježila medijalni rast bogatstva od 9,7 posto, što je solidno. Naime, u tom je razdoblju najviše skočilo bogatstvo na Cipru (43,9 posto) te u Danskoj, Litvi i Latviji koje redom bilježe rast bogatstva iznad 30 posto. S druge strane, Austrijanci su osiromašili za čak 18 posto.
Međugeneracijske razlike
Gledajući bogatstvo pojedinca, u petogodišnjem razdoblju je ono u Hrvatskoj poraslo za 6,1 posto, što je umjeren rezultat, naročito ako se u obzir uzmu inflacija i gospodarski izazovi.
Globalno izvješće o bogatstvu također ističe razlike u raspodjeli bogatstva među generacijama. Primjerice u SAD-u, milenijalci (osobe rođene nakon 1981.) imaju najveći udio svoje imovine u trajnim potrošačkim dobrima i nekretninama te više ulažu u privatna poduzeća. Baby boomeri (rođeni između 1946. i 1964.), pak, posjeduju više 83 bilijuna dolara neto bogatstva, što daleko nadmašuje ostale generacije
Globalno gledajući, raspodjela vrsta bogatstva, odnosno financijske imovine varira, pa se tako SAD ističu visokom raspodjelom u financijskim ulaganjima, Australija u nekretninama, a Singapur u osiguranju i mirovinama.
Ravnomjerna preraspodjela
No, u izvješću švicarske banke se naglašavaju razlike između prosječnog i medijalnog bogatstva. One su, naime, važan pokazatelj distribucije imovine u društvu.
Veće razlike sugeriraju rast bogatstva kod ionako bogatijih pojedinaca, dok manje razlike kazuju na jačanje srednjeg sloja. Tako je u Hrvatskoj medijalno bogatstvo poraslo za 12,5 posto, a prosječno za 10,2 posto, što pokazuje da je distribucija rasta bogatstva u nas uravnotežena.
Gledajući zemlje izvan EU, vidljiv je suprotan trend. U Turskoj je medijalno bogatstvo palo za 20,9, a prosječno za 14,6 posto. U Kini je pad medijalnog bogatstva pao za 6,3 posto, u Rusiji za 8,2 posto, dok je u SAD-u skromno porastao za 2,8 posto.
