PROJEKT CYBER4DE

Zbog invazije na Ukrajinu počeo je otvoreni kibernetički rat: U fokusu EU-a ponovno je kibernetička sigurnost, a važnu ulogu imaju dvije domaće tvrtke

  • Autor: Lucija Špiljak
  • Zadnja izmjena 11.05.2022 19:10
  • Objavljeno 09.05.2022 u 15:17
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: McPhoto/Ohde / Alamy / Alamy / Profimedia

Digitalizacija je neminovno doprinijela i doprinosi ubrzanom razvoju društva, pogotovo u ključnim sektorima koji danas ovise o digitalnim tehnologijama, uz prognoze Europske unije (EU) da će do 2024. godine 22,3 milijarde uređaja biti povezano s internetom stvari (IoT)

Međutim uz razvoj i koristi dolaze i opasnosti, jer su upravo razvijena područja i sektori najrizičniji po pitanju kibernetičkih napada, zbog čega je potrebna dodatna sigurnost, ali i edukacija. Početkom pandemije 2020. godine i povećanjem broja tvrtki i ljudi koji rade hibridno zabilježeno je tako povećanje rasta broja kibernetičkih napada, i to od 100 posto na godišnjoj bazi.

EU konstantno radi na zaštiti, ali i jačanju otpornosti, zbog čega je osnovan specijalizirani Europski centar za kiberkriminal, a suzbijanje kibernetičkih napada jedan je od prioriteta i Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela. Meta više nisu samo tvrtke i osobni podaci korisnika, već i veći sustavi, pa i opskrbni lanci, a šteta donosi trajne posljedice gospodarstvu. Rizici i prijetnje povećali su se s ruskom invazijom na Ukrajinu, kada je krenuo i kibernetički rat.

Ruski hakeri slove kao jedni od najopasnijih, čiji su napadi opasni i destruktivni, a strahovalo se da će Rusija upravo tu kariku iskoristiti protiv Ukrajine. U početku su krenuli s (pre)opterećivanjem ukrajinskih internetskih stranica (parlament, vlada, ministarstva) kako bi ugasili servere, a između ostalog plasirali su razne dezinformacije na web stranice. Slobodna Dalmacija izvijestila je u ožujku o hakerskom napadu na svoj portal, u kojem su počinitelji starije tekstove zamijenili novima, onima koji šire rusku propagandu, premda nije bilo navoda da je riječ o hakerima iz Rusije.

Usred kibernetičkih napada Ukrajina je naišla na podršku najpoznatijeg hakerskog kolektiva Anonymous, a koji je već hakirao Središnju rusku banku, printere putem kojih su dijelili antiratne poruke, i stranice državnih medija, prema njihovim tvrdnjama. Usto je na aplikaciji za chat Telegram osnovana grupa pod nazivom 'IT Army of Ukraine', u koju se nakon pokretanja prijavilo 300.000 ljudi.

  • +7
  • +4

Rat u Ukrajini

Izvor: Profimedia / Autor: Sergey BOBOK / AFP / Profimedia

Na prijetnje ruskih hakera odgovorila je i Europska unija, čijih je šest država članica upregnulo svoje ‘kibernetičke vojnike’ kao dio CRRT-a za brzo djelovanje u kibernetičkom prostoru. Riječ je o projektu Europske unije za pojačanu obrambenu suradnju (PESCO), a osnovale su ga Hrvatska, Litva, Nizozemska, Estonija, Poljska i Rumunjska.

Važnost razvijanja mogućnosti europske obrane

Međutim EU je još ranije krenuo s projektima koji nisu vezani uz aktualnu situaciju, ali u svjetlu aktualnih događaja potvrđuju važnost razvijanja mogućnosti europske obrane od kibernetičkih prijetnji.

Konkretnije, unutar Europskog programa obrambenog industrijskog razvoja (EDIDP) u prosincu prošle godine pokrenut je projekt Cyber Rapid Response Toolbox for Defence Use (Cyber4De), čiji je cilj ubrzati odgovor država članica EU-a na kibernetičke napade pomoću obrambenih alata, kao i zaštita od takvih napada na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Vrijednost projekta iznosi deset milijuna eura, a predviđeno trajanje mu je 30 mjeseci, odnosno do sredine 2024. godine.

Dražen Oreščanin, Poslovna inteligencija

Dražen Oreščanin, Poslovna inteligencija

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Dio projekta dvije hrvatske tvrtke, radit će na razvoju inovacija

Projektom je nagrađen konzorcij od deset tvrtki, među kojima su i dvije hrvatske – Infigo IS i Poslovna inteligencija. Svaka od njih razvit će po jedan model, a jedan će nastati u suradnji.

'Drago nam je da je prepoznata naša stručnost i da nam je dano povjerenje. Svaka organizacija koja sudjeluje odgovorna je za razvoj određenog modula koji doprinosi ukupnom rješenju koje adresira projekt. Tako će Poslovna inteligencija samostalno raditi na razvoju inovacije koja će uz pomoć strojnog učenja značajno unaprijediti mogućnosti otkrivanja kibernetičkih prijetnji. Pored toga smo s Infigom IS zaduženi za implementaciju Data Science workplacea, što znači da prikupljamo i radimo integraciju svih podataka koji služe za daljnje analize. U ovom trenutku na navedenim zadacima angažirano je troje naših ljudi, a od jeseni će se taj broj povećati', pojašnjavaju iz Poslovne inteligencije, čiji su osnivači Anita Cvetić Oreščanin, Lidija Karaga i Dražen Oreščanin.

Infigo IS osnovan je 2005. godine kao konzultantska tvrtka specijalizirana za informacijsku sigurnost, no brzo se proširio i na područje napredne poslovne analitike i razvoj specijaliziranih softverskih rješenja. Danas ima urede u šest država i posluje na tri kontinenta, a čelni čovjek tvrtke je Hrvoje Šegudović.

Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: TEK IMAGE / Sciencephoto / Profimedia

Voditeljica projekta Cyber4De u Poslovnoj inteligenciji je Mirjana Bogdan Majsec, a tehnički koordinator Marko Štajcer. Iz Poslovne inteligencije otkrivaju da su se projektne aktivnosti intenzivirale nakon uvodnih dogovora i koordinacija ovih tjedana. Osim redovnih sastanaka timova i početka rada s voditeljima pojedinih radnih skupina, najavljen je za 17. svibnja sastanak glavne skupštine projekta Cyber4De u Vilniusu.

Koordinator tog europskog projekta je Baltic Institute of Advanced Technology (BPTI) iz Litve, a uz hrvatske tvrtke, sudjeluju druge velike, one srednje kapitalizacije te srednje i male tvrtke iz Litve (NRD Cyber Security), Estonije (Talgen), Francuske (Airbus Cybersecurity SAS, Thales Six GTS), Italije (Leonardo), Poljske (Asseco Poland) i Rumunjske (METRA).

Jačanje digitalne pismenosti

Krađa podataka iz većih, pa i manjih tvrtki, ucjene te izlaganje osobnih podataka javnosti samo su neke od posljedica uspješnih hakerskih napada od kojih se često dugo oporavljaju. Među najzastupljenijim napadima svakako je phishing, i to u više od 40 posto slučajeva, kada se najčešće putem mailova kibernetički kriminalci predstavljaju kao legitimne organizacije ne bi li tako došli do osobnih informacija zaposlenika.

Kod tvrtki je problem to što mnoge od njih, od manjih i srednjih pa do većih, misle 'da se njima to ne može dogoditi', no svatko danas može biti meta hakera. Privatne korisnike kontinuirano se podsjeća da redovito mijenjaju lozinke i da ne koriste iste na više lokacija, no u fokus dolazi i drugi problem, a to je manjak digitalne pismenosti, posebno među odraslima i onima starije životne dobi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!