RAĐANJE DIVA

Kako je i zašto nastao najveći hotelski lanac na svijetu?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 22.11.2015 17:15
  • Objavljeno 22.11.2015 u 17:15
marriott

marriott

Izvor: Reuters / Autor: ANDREW KELLY

U sjeni reakcija na teroristički napad u Parizu, kroz medije se ovih dana provukla vijest da će poznata kompanija Marriott International preuzeti svojeg konkurenta, grupu Starwood Hotels and Resorts, čime će nastati najveći svjetski hotelski lanac. Kroz transakciju, čija se vrijednost procjenjuje na 12,2 milijarde dolara, u idućih nekoliko mjeseci trebao bi nastati hotelski div koji će upravljati s više od 5.500 hotela, odnosno s oko 1,1 milijun soba u njima

Marriott će tako postati prvi hotelski lanac u povijesti koji će raspolagati s više od milijun soba, a ovim preuzimanjem će konačno čvrsto zasjesti na čelo liste najvećih svjetskih hotelskih lanaca. Borba za titulu najvećeg je u posljednje dvije godine bila vrlo žestoka. Prva tri hotelska lanca je krajem 2013. i 2014. dijelilo manje od 5.000 soba, što u razmjerima u kojima posluju ovi globalni lanci ne predstavlja puno.

Nemilosrdno natjecanje velikih igrača

Na kraju 2013. je tako poznata britanska hotelska grupacija InterContinental raspolagala sa 679 tisuća soba i apartmana dok je na drugom mjestu bio hotelski lanac Hilton s tek petstotinjak soba manje. Na trećem mjestu nalazio se Marriott sa 675,6 tisuća soba. Godinu dana kasnije Hilton Worldwide je zauzeo prvo mjesto s malo više od 715 tisuća soba, tristotinjak soba manje kontrolirao je lanac Marriott dok je InterContinental skliznuo na treće mjesto sa 710,3 tisuće soba u kojima su mogli odsjesti njihovi gosti.


Ovi podaci pokazuju koliko je nemilosrdno natjecanje u svjetskoj hotelskoj industriji iako se možda na prvi pogled to tako ne čini. Već desetljećima naime hotelsku industriju karakteriziraju manje transakcije u kojima vlasnika mijenjaju grupe hotela koje se često razvijaju pod svojim brendom. Velike transakcije, poput ove objavljene ovog tjedna, rijetkost su i posljednja takva bila je još 2007, kad je investitorska grupa Blackstone za 26 milijardi dolara preuzela hotelski lanac Hilton

Posljedica takvog poslovanja je to da veliki hotelski lanci danas upravljaju s mnogo brendova koji su često usmjereni i na različite tipove gostiju. Marriott International primjerice upravlja hotelima pod brendovima Marriott, Delta ili Renaissance Hotels, ali i luksuznim hotelima s imenom Ritz-Carlton te Bvlgari Hotels & Resorts. Prije dvije godine započeo je i s novim hotelskim brendom Moxy za hotele u tzv. kategoriji tri zvjezdice, od kojeg puno očekuju.

Nakon preuzimanja tim će se brendovima pridružiti niz hotelskih lanaca kojima upravlja Starwood grupa poput hotela s imenima Sheraton, Westin, St. Regis, Le Méridien i Four Points. Starwood grupa se u ovom trenutku nalazi među deset najvećih svjetskih hotelskih lanaca, no ima upola manje soba od vodećih triju kompanija.

Marriott širi međunarodno poslovanje

Stručnjaci komentiraju kako će Marriottu preuzimanje dobro doći zbog širenja međunarodnog poslovanja jer ta kompanija više od 80 posto prihoda ostvaruje na sjevernoameričkom tržištu. Starwoodu pak više od dvije trećine prihoda dolazi iz poslovanja izvan SAD-a. Takva zemljopisna fokusiranost vidljiva je i iz položaja tih dvaju lanaca na hrvatskom tržištu.

Marriott dosad nije poslovao u Hrvatskoj. Prema najavama, prvi hotel, i to pod brendom Ritz-Carlton, trebao bi se otvoriti u Kuparima kraj Dubrovnika, a Marriott surađuje s ruskom investitorskom grupom Avenue. S druge strane grupa Starwood je već godinama prisutna na hrvatskom tržištu, na kojem trenutno upravlja s četiri hotela: dva pod brendom Sheraton u Zagrebu te Mlinima kraj Dubrovnika, pa onda zagrebačkim hotelom Westin te splitskim hotelom Le Méridien Lav

Zbog čega velike hotelske kuće izbjegavaju Hrvatsku?

Iako je krajem prošle godine u cijeloj Hrvatskoj bilo oko 660 hotela u kojima je gostima na raspolaganju bilo šezdesetak tisuća soba i apartmana, naše je tržište, a posebno jadranska obala, dosad uglavnom bilo nezanimljivo velikim svjetskim hotelskim lancima. Oni preferiraju hotele koji posluju cijele godine, a većina naših posluje samo u ljetnoj sezoni.

Dio problema leži i u načinu poslovanja najvećih svjetskih hotelskih lanaca. I Marriott i Starwood, kao i njihovi glavni konkurenti Hilton (koji u Hrvatskoj upravlja s dva hotela: Doubletree Hilton u Zagrebu te Hilton Imperial u Dubrovniku) i InterContinental već dugo zaziru od vlasništva u samim hotelima. Kompanije najčešće ili prodaju franšizu pod nekim od svojih brendova ili vlasnicima hotela nude usluge upravljanja hotelom i to naplaćuju. Kako imena Ritz-Carlton, Bvlgari, Le Méridien ili Sheraton sa sobom nose i dio prestiža, takvi dogovori često nisu jeftini i ponekad je teško naći ravnotežu između plaćanja za te usluge i dodatnih prihoda koje donose poznati hotelski lanci.

Vijest da će Marriott International preuzeti Starwood grupu i nije bila preveliko iznenađenje. Starwood je već mjesecima bio u potrazi za kupcem, a prema pisanju inozemnih medija, tijekom tog razdoblja razgovarali su i s InterContinentalom i s hotelskom grupom Wyndham, kao i s raznim drugim strateškim ulagačima. Očekuje se da će sama transakcija biti dovršena do sredine iduće godine. Prema objavljenim uvjetima, dioničari Starwood grupe će za svoje dionice dobiti kombinaciju gotovine i dionica Marriott Internationala.

Privatni iznajmljivači bacili rukavicu velikim lancima

Posljednjih desetak godina bilo je vrlo izazovno za hotelijere diljem cijelog svijeta. Financijska i ekonomska kriza 2008. i 2009. ozbiljno su im tada nagrizle prihode, a hotelskim lancima sve više i više prijete i mali privatni iznajmljivači koji smještaj nude kroz internetske servise, među kojima je najpoznatiji Airbnb. Slično kao i u pružanju usluga prijevoza taksijem, a nemir među taksiste unosi internetska tvrtka Uber, hotelijeri u najvećim svjetskim gradovima nerijetko su proteklih godina upozoravali na Airbnb i slične servise jer ih smatraju nelojalnom konkurencijom.

Ipak, dosadašnje iskustvo ukazuje na to da, baš kao što hotelski lanci različitim brendovima ciljaju na različite kategorije gostiju i nerijetko si međusobno konkuriraju, privatni iznajmljivači i hoteli mogu poslovati jedni uz druge jer posla ima za sve. A najnovija transakcija pokazuje i to da veliki hotelski lanci itekako namjeravaju ozbiljno ukopati svoj položaj kako bi izdržali nalet konkurencije u sve većoj svjetskoj turističkoj industriji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!