INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

'Kada će nas Vlada suočiti s tragičnim činjenicama?'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 11.10.2010 18:25
  • Objavljeno 11.10.2010 u 15:34
Šuker Kosor

Šuker Kosor

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Katarina Ott iz Instituta za javne financije kritizirala je Vladine 'Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011-13.'

Na sjednici Vlade 6. listopada predstavljene su 'Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011-13. godine'. Nakon uvodnog, u drugom su dijelu obrazloženi ciljevi i prioriteti Vlade koji djeluju odlično, piše Katarina Ott. Riječ je o makroekonomskoj i gospodarskoj stabilnosti, optimalnom ozračju za razvoj konkurentnog gospodarstva, jačanju pravne države i vladavine prava, poticanju znanja, izvrsnosti i kulture, i tako dalje, i tako dalje, svemu što bi i svaki građanin vjerojatno poželio. U trećem se dijelu nudi realističan prikaz makroekonomskih kretanja u, nažalost, kriznom razdoblju 2009-10. te ono najzanimljivije - projekcije za 2011-13.godinu.

Zabrinjavajuće je da se oporavak veže isključivo uz oporavak EU

Makroekonomske projekcije za razdoblje 2011-13. vrlo su skromne – rast realnog BDP-a jedan i pol posto 2011., dva posto 2012. i dva i pol posto 2013. 'Skromnost je vrlina. Bolje skromno, nego pretjerano, međutim zabrinjavajuće je to što se kao jedini mogući razlog i tog skromnog oporavka navode 'povoljnija kretanja u gospodarskom okruženju, u prvom redu realni rast BDP-a u Europskoj uniji u 2011. na što ukazuju prognoze Europske komisije. Projekcije gospodarskog rasta za Hrvatsku u razdoblju nakon 2011. počivaju na pretpostavci nastavka povoljnih gospodarskih kretanja u EU.' K tome i sami autori Smjernica napominju da je u EU 'značajna količina neizvjesnosti još uvijek prisutna, te da bi se povratak negativnih kretanja u okruženju zasigurno odrazio na Hrvatsku kroz smanjenje inozemne potražnje, povećanje cijene i dostupnosti kapitala te jačanje potrošačkog pesimizma', navodi u osvrtu Katarina Ott.

Analitičarka IFJ-a upozorava Vladu: 'Nije li isključivo oslanjanje na oporavak u EU priznanje da mi sami baš nikako nećemo utjecati na rast realnog BDP-a? Nažalost, jest. Iako se na početku Smjernica među ciljevima i prioritetima Vlade navodi optimalno ozračje za razvoj konkurentnog gospodarstva i konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor, sami autori tih istih Smjernica ističu da 'postoji problem veličine inozemnog duga koji je u konfliktu s potrebom poboljšanja troškovne i cjenovne konkurentnosti gospodarstva te ograničava mogućnosti djelovanja ekonomske politike'. Kako onda bez mogućnosti djelovanja ekonomske politike ostvariti makroekonomsku i gospodarsku stabilnost i ostale ciljeve i prioritete Vlade?'


Petnaest rebalansa u 12 godina - nerealno planiranje

Četvrti je dio ključan – fiskalna politika u srednjoročnom razdoblju – i teško je pri čitanju ne pomisliti na 15 rebalansa koje smo imali u 12 godina; na nerealno planiranje 2009. koje je rezultiralo trima rebalansima i porastom proračunskog deficita sa 2,3 na 9,3 milijardi kuna te isto tako nerealno planiranje 2010, u kojoj je deficit planiran za čitavu godinu, realiziran već u prvoj polovici, pa će godina završiti s barem 14 milijardi kuna deficita. Riječ je o deficitu od 4,2 posto BDP-a samo središnje države, odnosno 4,6 posto BDP-a deficita opće države. Podsjetimo se, EU će od nas, kad budemo željeli uvesti euro, zahtijevati deficit opće države manji od tri posto BDP-a.

Deficit opće države manji od tri posto BDP-a planira se tek 2013. I nije to tako daleko da se ne bismo mogli strpjeti. Međutim, ako se osvrnemo na stare (iz jeseni 2009.) 'Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2010-12.' tada nam je za 2010. planiran deficit opće države od 2,3 poto, a bit će 4,6 posto BDP-a; za 2011. planirano je 2,2 posto, a sada se planira 4,8 posto BDP-a; za 2012. planirano je 1,4 posto, a sada se planira 3,2 posto BDP-a. Budući da je ostvarenje iz godine u godinu bilo dvostruko, pa gotovo i trostruko veće od plana, na temelju čega se onda možemo nadati deficitu od 'samo' 1,9 posto BDP-a 2013? Zar se koncem 2009, nakon čak triju rebalansa u samo par mjeseci, nije moglo realnije planirati?

Slično je i s usporedbom projekcija javnog duga koje se nude u petom dijelu novih smjernica (2011-13). Starim smjernicama (2010-12) za 2010. planirano je financiranje od osam milijardi kuna, a sada je 15,4 milijarde kuna; za 2011. planirano je 8,3 milijarde kuna, a sada se planira 16,5 milijardi kuna; za 2012. planirano je 5,6 milijardi kuna, a sada se planira 11,7 milijardi kuna. Budući da je ostvarenje svaki put bilo dvostruko veće od plana, na temelju čega, pita Ott, možemo vjerovati da će financiranje 2013. iznositi 'samo' sedam, a ne 14 milijardi kuna?

'Još jednom se postavlja ključno pitanje: može li se hrvatskim vladama vjerovati i hoćemo li doživjeti trenutak da nas se otvoreno suoči s konkretnim, nažalost tragičnim činjenicama. A te činjenice su: krajnje nekonkurentno gospodarstvo i prevelik javni sektor. Pritom taj preveliki javni sektor onemogućuje popravljanje konkurentnosti gospodarstva. Bez vlada koje će imati hrabrosti da i sebe i građane ove zemlje suoče s tim činjenicama, ne možemo se nadati ni spremnosti građana da ih podupiru u provođenju Programa gospodarskog oporavka iz travnja ove godine ili bilo kojeg drugog programa. A bez odlučne provedbe jednog pravog programa, bez temeljitih institucionalnih i strukturnih reformi neće nam pomoći ni oporavak gospodarstava zemalja Europske unije, a ni naš ulazak u Uniju', zaključuje Katarina Ott.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi