ŠONJE O VLADINOM PROGRAMU

'Još uvijek se čekaju ozbiljnije mjere'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 14.06.2010 14:30
  • Objavljeno 14.06.2010 u 14:20
Velimir Šonje Sandra Švaljek

Velimir Šonje Sandra Švaljek

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Komentirajući 60 dana vladinog programa gospodarskog oporavka na današnjem okruglom stolu Hrvatske udruge banaka (HUB) ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kazala je među ostalim da za konkretnije rezultate tog programa treba imati još strpljenja, ali najvjerojatnije ne zadugo

Smatra pritom i kako je pozornost javnosti i kritičara vezano za taj program, možda i ne baš s pravom, najviše okrenuta na porezne mjere, a težište programa je na sasvim drugoj strani.

Težište bi trebalo biti na smanjenju državnih rashoda, a ne načinu da se učini preraspodjela mjerama na prihodnoj strani proračuna.

Pritom se posebno osvrnula i na najavljeni zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji bi kao mjera iz tog programa dugoročno trebao donijeti nešto dobro i otvoriti raspravu o toj problematici.

Na pitanje što očekuje od Vlade kazala je da je to za sada rebalans, u kojem bi se moglo vidjeti učinak nekih od mjera, pri čemu je kazala da ne zna u kojem će smjeru rebalans ići.

Na istom okruglom stolu dosadašnji rad Vlade na programu gospodarskog oporavka komentirao je i analitičar Velimir Šonje istaknuvši da još uvijek čeka nešto ozbiljnije kao i da će se tek vidjeti je li Vlada sposobna za to.

Uz to kaže i da bi, primjerice, bilo korisno definirati program koji bi zacrtao fiskalne rashode i deficit odnosno fiskalni okvir za slijedećih četiri do pet godina, bez obzira što je to duže od izbornog mandata.

Tome dodaje da je definiranje fiskalnog okvira bez obzira na izborni ciklus u mnogim razvijenim zemljama tradicija, te da bi to u Hrvatskoj trebalo napraviti uz stroge limite na rashode i deficit.

'Fiskalna pozicija Hrvatske je znatno bolja nego Grčke ili Portugala'

Hrvatska fiskalna politika trenutno je na granici održivosti s udjelom javnog duga, uključujući državna jamstva, u BDP-u od preko 50 posto, što je i nešto bolje od većine europskih zemalja gdje je to prosječno već preko 80 posto, ali kako trendovi nisu dobri niti Hrvatska ima reputaciju da može napraviti nagli fiskalni zaokret za održiv razvoj i zanimanje investitora potrebno je što prije korigirati fiskalnu politiku.

U takvoj su se ocjeni složili analitičar Velimir Šonje te ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Sandra Švaljek sudjelujući na okruglom stolu Hrvatske udruge banaka (HUB) na temu "Održiva fiskalna politika i javni dug: nikad više kao prije".

Istaknuvši da Hrvatska i njena fiskalna politika nisu usporedive ni sa Grčkom ni Portugalom niti nekim drugim europskim zemljama, jer je njena trenutna fiskalna pozicija u pogledu javnog duga i deficita daleko bolja, Šonje je upozorio kako bi ipak trebalo izvršiti određenu fiskalnu prilagodbu novim trendovima jer ako se to ne napravi kroz neko dulje vrijeme Hrvatska bi mogla imati ozbiljne probleme.

Poručuje stoga da se problem javnog duga treba što prije staviti na stol i stvoriti dugoročni okvir da se deficit i javni dug dovedu pod kontrolu i da budu održivi kako bi Hrvatska mogla biti normalni sudionik financijskih tržišta.

U svemu je osnovno i najpotrebnije imaju bolju kontrolu rashoda, pri čemu nikako ne treba smetnuti s uma fiskalno starenje stanovništva vezano uz demografske trendove i tomu neadekvatan mirovinski sustav. Mirovinska reforma nije dovršena, trenutna je situacija takva da su izdvajanja za drugi mirovinski stup nedovoljna (5 posto od bruto plaće). Svi znaju da je povećanje tog izdvajanja potrebno, ali za to nitko nema odlučnosti.

S druge strane zbog fiskalne politike kakva prevladava niti nema prostora za to povećanje, pa smo u 'pat' poziciji, što se može promijeniti jedino tako da se napravi dugoročni program za rješenje tog problema, smatra Šonje.

Švaljek je kazala da bi Hrvatskoj za ulazak u zonu održive fiskalne politike bio dovoljan manji fiskalni napor ili konsolidacija od oko 2 posto BDP-a, dodajući da na sve to loše svjetlo 'bacaju' ipak neki drugi problemi.

Izdvojila je pitanje mirovinskog sustava i izdvajanja za mirovine, za koje kaže da ima lošu tendenciju povećavanja sa sadašnjih 10 posto BDP-a, i to zbog nepovoljnih demografskih trendova odnosno starenja stanovništva po čemu je Hrvatska već sada u vrhu europskih zemalja.

To će se povećanje smatra dogoditi ako se ništa ne bude mijenjalo u mirovinskom sustavu, a s druge strane će značiti i neodvoljno visoke mirovine, što je sve potencijalna opasnost i fiskalni rizik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi