Energetska kriza sve se češće spominje u cijelom svijetu. Posljedica je to krize na Bliskom istoku, području sa kojeg dolazi velika količina nafte i plina. Osim toga, blokada u Perzijskom zaljevu dodatno je poremetila lance opskrbe. Gdje je u svemu tome Hrvatska?
Potraje li takvo stanje svijet će se suočiti sa sve većim troškovima proizvodnje, prometa, ali i cijenama hrane.
Kako će se takva situacija odraziti na Hrvatsku? Gostujući u emisiji Studio 4 HRT-a, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar", Dražen Jakšić, rekao je kako burze prate stanje na terenu i reflektiraju trenutačni odnos ponude i potražnje na tržištu. No, dodao je, uzimaju u obzir i očekivanja budućih kretanja.
vezane vijesti
Istaknuo je kako je Europska unija već reagirala otpuštanjem određene količine nafte iz strateških robnih rezervi kako bi se utjecalo na tržište i smanjio rast cijena.
I hrvatska Vlada donijela je Odluku o otpuštanju 35 tisuća tona dizela iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. Međutim, kako je istaknuto, to nije izvanredna mjera, jer je opskrba gorivom u Hrvatskoj redovna, već pokušaj stabilizacije tržišta.
Jakšić je također istaknuo kako Hrvatska nema problema s opskrbom, zalihama te dodao kako Hrvatska ima zalihe dovoljne za 90 dana.
"Ako rat potraje dugo, tržište će se sigurno na nekoj razini stabilizirati", istaknuo je.
Pojasnio je kako bi dulje zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo natjerati proizvođače nafte da povećaju svoju proizvodnju, što bi u konačnici dovelo do stabilizacije cijena, ali na nešto većoj razini nego što je sad.
"S druge strane, veće cijene goriva smanjuju potražnju", naglasio je Jakšić.
Dodao je kako je jedini način na koji se trenutno može reagirati - štednja.
"Nas Vlada ne može zaštititi od uvoznih troškova ako mi ne smanjimo potrošnju. Ono što Vlada kvalitetno radi je da trošak distribuira na određene sektore koji su ugroženiji. Taj ćemo trošak platiti kroz poreze i druge oblike u proračunu jer ćemo morati servisirati povećani dug", naglasio je Jakšić.
Ipak, Hrvatska u jednom aspektu stoji bolje od većine zemalja EU. Naime, čak tri četvrtine proizvodnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.
Hrvatska je tijekom proteklih deset godina intenzivnog razvoja vjetroelektrana izgradila preko 2 tisuće megavata, što čini značajan udio u našoj proizvodnji električne energije.
S druge strane, osjetan je pad proizvodnje fosilnih goriva.
"Mi imamo pad proizvodnje domaćeg prirodnog plina, nafte i naftnih derivata. Danas manje od 20 posto vlastitih potreba zadovoljavamo svojom naftom", podsjetio je Jakšić i dodao da kako 80 posto naših potreba za naftom i 75 posto plina zadovoljavamo iz uvoza.
Zaključuje kako je obnovljiva energija jedini način da se riješimo ovisnosti o fosilnim gorivima. Cilj je do 2050. godine postati ugljično neutralni i ne proizvoditi CO2, a to možemo postići jedino ako postanemo energetski neovisni.
"Moramo doći do potrošača i promijeniti njihove stilove, navike. To traži investiranje", naglasio je na kraju Jakšić.
