SKOK IZVOZA

Izvoznici rade sve bolje, provjerili smo koje su industrije najviše potegnule i koja su izvozna tržišta procvala

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 12.11.2021 09:48
  • Objavljeno 12.11.2021 u 09:48
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Pixell/tportal.hr

Uz rast osobne potrošnje, robni izvoz glavni je pokretač oporavka hrvatskog gospodarstva. U prvih devet mjeseci u inozemstvo je plasirano roba za četvrtinu više nego u istom razdoblju lani. Istražili smo koje su djelatnosti najviše doprinijele rastu robnog izvoza i na kojim su tržištima naši izvoznici najuspješniji

Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u prvih devet mjeseci rastao po stopi od 24,6 posto, dosegnuvši 13,3 milijarde eura. Glavno izvozno tržište su zemlje Europske unije, u koje je izvezeno roba u vrijednosti od 9,1 milijarde eura (+25,4 posto) dok je u ostale zemlje plasirano proizvoda vrijednih 4,2 milijarde eura (+22,8 posto).

Snažno je rastao i uvoz, osobito iz zemalja izvan EU-a, te je negativan saldo robne razmjene povećan sa 6,2 na sedam milijardi eura. No zahvaljujući višim stopama rasta izvoza, pokrivenost uvoza izvozom povećana je sa 63,2 na 65,4 posto.

Oživjele brodogradnja i proizvodnja metala

Najveći doprinos poboljšanju izvoznih rezultata donijele su vodeće industrijske grane i energetika. U okviru prerađivačke industrije, koja generira glavninu izvoza, najveću stopu rasta, od 59,2 posto, na 410 milijuna eura u prvih osam mjeseci bilježi brodogradnja. Oporavak brodogradnje posebno ohrabruje jer je riječ o jedinoj djelatnosti u kojoj je izvoz znatno veći od uvoza.

Natprosječan rast ostvarile su i proizvodnja metala (+47,9 posto, na 508,1 milijun eura), naftna industrija (+44,1 posto, na 571,4 milijuna eura), drvna industrija (+29,4 posto, na 585,9 milijuna eura) te proizvodnja gume i plastike (28,3 posto, na 395,5 milijuna eura).

Rezultati robne razmjene s inozemstvom

Rezultati robne razmjene s inozemstvom

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević

Izvoz prehrambenih proizvoda, najjače izvozne grane, porastao je 16,7 posto, dosegnuvši 914,1 milijun eura. Istovremeno, uvoz hrane rastao je po stopi od 13 posto te je iznosio 1,63 milijarde eura. Odlične rezultate bilježi i proizvodnja električne opreme, druga po snazi izvozna djelatnost, koja je izvezla robe u vrijednosti od 900 milijuna eura, uz rast od 26,5 posto. U ovom segmentu pokrivenost uvoza znatno je bolja s obzirom na to da je u istom razdoblju uvoz elektroopreme bio tek malo viši (955 milijuna eura).

Dobro je potegnula i farmaceutska industrija s rastom od 10,3 posto (na 698,7 milijuna eura), pogotovo u svjetlu činjenice da je uvoz lijekova istovremeno smanjen za 5,5 posto. No deficit u razmjeni lijekova još je uvijek iznimno velik te iznosi gotovo 400 milijuna eura.

Snažan doprinos procvatu izvoza dale su i energetske djelatnosti izvan proizvodnog sektora. Tako je izvoz električne energije i plina povećan za tri puta (na 308,6 milijuna eura), a izvoz sirove nafte, ruda i minerala gotovo je udvostručen, dosegnuvši 631,9 milijuna eura.

  • +4
  • +1

Brodogradnja bilježi najveću stopu rasta izvoza

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Kontinuirano raste i izvoz poljoprivrednih proizvoda i to brže od uvoza. U prvih osam mjeseci izvoz u segmentu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva porastao je za 15,8 posto, dosegnuvši 568,8 milijuna eura. Zahvaljujući dobrim rezultatima već neko vrijeme Hrvatska ima pozitivan saldo u razmjeni poljoprivrednih proizvoda.

Italija postala vodeće izvozno tržište

Povoljne izvozne trendove i imamo kod svih glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Zahvaljujući rastu izvoza od 30,6 posto, Italija je potisnula Njemačku i postala naše glavno izvozno tržište na koje je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 1,48 milijardi eura. U Njemačku je naš izvoz povećan 17 posto (na 1,4 milijarde eura) dok je u Sloveniju skočio za 35 posto (na 1,32 milijarde eura).

No najveći iskorak napravljen je na četvrtom po važnosti, mađarskom tržištu, na kojem je izvoz skočio čak 57 posto, dosegnuvši 972 milijuna eura. Od ostalih važnijih partnera iz EU-a, natprosječno je rastao izvoz u Grčku (+40,5 posto), Nizozemsku (+34 posto) i Poljsku (+30 posto). Manje nego lani izvezeno je samo u tri zemlje – Švedsku, Luksemburg i Belgiju.

Izvoz i uvoz po sektorima

Izvoz i uvoz po sektorima

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Visoke stope rasta bilježe se i na ključnim tržištima izvan EU-a. Izvoz u BiH porastao je za 21,4 posto (na 971,5 milijuna eura), a u Srbiju za 18,5 posto (na 507,7 milijuna eura), pri čemu s obje zemlje imamo pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu.

Među zemljama u koje izvozimo roba vrijednih više od 100 milijuna eura najveći skok bilježi Turska sa stopom rasta od čak 60,9 posto (na 182,8 milijuna eura). Skokovit rast bilježi i izvoz u SAD (+53,1 posto, na 420,5 milijuna eura), a zanimljivo je to da je naš izvoz na najveće svjetsko tržište gotovo dvostruko veći od uvoza.

Unatoč pozitivnim izvoznim trendovima, Hrvatska po relativnoj važnosti i strukturi robnog izvoza još uvijek znatno zaostaje za ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Omjer izvoza i BDP-a u proteklih desetak godina povećao se s 20 posto na oko 25 posto dok najveći izvoznici u srednjoj i istočnoj Europi (Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska) imaju omjer robnog izvoza i BDP-a oko 80 posto, a tri baltičke države oko 50 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!