Nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada, iz graničnih područja prema Pojasu Gaze i Libanonu evakuirano je između 200 i 250 tisuća Izraelaca, a na tim područjima zatvorena su sva poduzeća i trgovine. Pored toga je u vojsku mobilizirano oko 360 tisuća rezervista.

Kako piše Deutsche Welle, u Izrael više ne dolaze ni turisti. Gotovo nijedna strana zrakoplovna kompanija ne leti za Izrael, kaže profesor Dan Ben-David, ekonomski stručnjak na Institutu Shorech i Sveučilištu u Tel Avivu u razgovoru za DW. I to u zemlji u kojoj brojni ljudi žive od turizma. Gospodarstvo je gotovo zaustavljeno. Kako Izrael može s time izaći na kraj?

'Posljedice ovise o cijelom nizu varijabli: Koliko dugo će rat trajati? Hoće li Hezbolah ući u rat? I ako se rat nastavi, koliko dugo ćemo trebati rezerviste?', kaže ovaj stručnjak.

'Kad je 360.000 ljudi u vojsci, to znači da ni njihove supruge ne mogu raditi. Jer, netko se mora brinuti o djeci, tim više što su i brojne škole zatvorene', dodaje Ben-David.

Ključna skupina radnika sada u vojsci

U Izraelu doduše samo oko deset posto zaposlenih radi u visokoj tehnologiji, ali oni su odgovorni za više od 50 posto izvoza. Ljudi koji rade u ovoj industriji relativno su mladi, a velik do njih je sad u vojnim odorama u Gazi ili uz granicu prema Libanonu i ne rade svoj posao. 'To nije kao kad 10 ili 20 posto ljudi bude pozvano u vojsku pa BDP padne za 20 posto', objašnjava Ben-David.

To su mahom mladi, dobro obrazovani ljudi, koji su sad u vojsci, a to su obično oni koji su najproduktivniji. 'Oni koji nisu pod vojnom obvezom, primjerice ultraortodoksni ili arapski Izraelci, imaju vrlo nisu produktivnost', naglašava profesor Ben-David.

Direktor instituta Israel Democracy Institute Gilad Malach kaže da gotovo polovica ultraortodoksnih muškaraca nije zaposlena. Oni sa svojim obiteljima, koje obično imaju puno djece, žive od državnih subvencija, koje bi Netanjahuov ultraortodoksni koalicijski partner rado još povećao.

Industrija visoke tehnologije kao spas u krizi

U prošlosti je hightech-branša često Izrael spašavala od težih posljedica ekonomskih kriza. Zahvaljujući visokoj tehnologiji Izrael je brže izlazio iz recesije ili je potpuno izbjegavao gospodarske poteškoće koje su zahvaćale ostatak svijeta.

Nakon drugog palestinskog ustanka (od rujna 2000. do veljače 2005., op. ur.) izraelsko gospodarstvo je bilo na koljenima, dok se nije smanjio broj samoubilačkih atentata i Izrael progurao vojnu kontrolu nad Zapadnom obalom Jordana.

„Ali, gospodarski uspon nakon toga bio je fenomenalan, jer je visoka tehnologija bila glavni motor gospodarskog rasta. Onda je došla velika recesija 2008. i 2009., najteža recesija u zapadnom svijetu od svjetske gospodarske krize 1930-ih godina. Ali, Izrael ju nije ni osjetio, jer ju hightech-branša u cijelom svijetu gotovo uopće nije osjećala. S obzirom na to da se visokoj tehnologiji ovdje daje velika važnost mi to nismo ni osjetili", naglašava Ben-David, piše Deutsche Welle.

Slično je Izrael prošao i kroz pandemiju COVID-a, kad se Izrael brže oporavio nego ijedna druga zemlja OECD-a jer, između ostalog, industrija visoke tehnologije nije bila tako jako pogođena u svijetu.

Ben-David smatra da bi se izraelsko gospodarstvo brzo moglo vratiti staroj snazi, ako rat s Hamasom ne bude predugo trajao i libanonski Hezbolah se ne uključi u rat. Hoće li do toga doći ovisi, prema mišljenju ovoga gospodarskog stručnjaka, o tome hoće li na vlasti ostati Benjamin Netanjahu i njegovi sljedbenici. Jer, do masakra od 7. listopada zemlju su potresali prosvjedi protiv Netanjahuove pravosudne reforme, zbog čega su investicije u visoku tehnologiju osjetno smanjene te su pale vrijednosti dionica.

Ako se pak ne dođe do Netanjahuove smjene, Ben-David strahuje da će ne samo još više novca otići iz Izraela nego da će zemlju napustiti još više ljudi i hightech-poduzeća.

Određeni trend je uočen već prije rata kod start-up-poduzeća, kaže on. Umjesto u Izraelu u prvi devet mjeseci 2023. Izraelci su osnovali najviše novih poduzeća u SAD-u i drugdje. 'Kad ta novoosnovana poduzeća sazriju i budu zarađivala novac, porez neće više ići u Izrael, nego tamo gdje je sjedište tih poduzeća', zaključuje Ben-David.

Prema pisanju Bloomberga, rat protiv Hamasa košta Izrael oko 260 milijuna američkih dolara svakoga dana. Samo u listopadu je deficit državnog proračuna povećan za sedam puta. Krajem listopada je izraelski šekel pao na najnižu razinu u posljednjih jedanaest godina u odnosu na američki dolar, ali je intervencijama izraelske središnje banke njegova vrijednost ipak u međuvremenu stabilizirana. Ali, za studeni je Ministarstvo financija u Jeruzalemu najavilo da će državno zaduženje povećati za dodatnih 75 posto.