HUP ukazuje na značenje obrazovanja za gospodarstvo i za društvo u cjelini te daje snažnu podršku razvojnim aktivnostima Vlade u tom području, a one su nužne da bi se fokus pomaknuo s uvoza strane radne snage na bolje i učinkovitije obrazovanje mladih i njihov ostanak u Hrvatskoj.

Novinarima su se obratili izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, predsjednik HUP-ove Udruge obrazovanja i član Izvršnog odbora HUP-a, Sergio Galošić, predsjednik HUP-ove Udruge metalne industrije i član Izvršnog odbora HUP-a, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, i Siniša Kosić, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH-IS).

'Državnu maturu palo 48,5 posto strukovnjaka'

Balković je napomenuo da učenici iz strukovnih škola izlaze bez potrebnih znanja i vještina. Nadalje je objasnio da to ne treba čuditi jer se radi prema kurikulumima nastalima prije skoro 30 godina.

'Postojeći strukovni kurikulumi diskriminiraju učenike strukovnih škola koji se upisuju u visoko obrazovanje jer je broj sati predmeta koji su obvezni na državnoj maturi znatno manji nego u gimnazijama, a ispiti državne mature isti su za sve učenike. Kao rezultat takvih kurikuluma lani je čak 48,5 posto strukovnjaka palo državnu maturu. Novi kurikulumi rješavaju taj problem jer, osim relevantnih i aktualnih strukovnih tema, izjednačuju sate predmeta koji se polažu kao obvezni na državnoj maturi u strukovnim školama s onim u gimnazijama. Vrijedi naglasiti da je gotovo polovica svih studenata u Hrvatskoj završila neku strukovnu srednju školu', poručio je Balković.

Učenici ne dobivaju potrebna znanja i vještine u školama

Dodao je da se svakim odgađanjem reforme potencijalno smanjuje broj visokoobrazovanih mladih ljudi, što vodi sve većem uvozu radne snage.

Galošić je ovaj problem sagledao iz perspektive industrije i poslodavaca.

'Ono što je ključno naglasiti je da 50 posto djece koja žele studirati nemaju priliku kao njihovi kolege iz gimnazija jer nemaju minimalna znanja za polaganje državne mature', rekao je.

Mladi ljudi koji dolaze na posao nisu dobili potrebna znanja za rad, bitna za tehnologiju kojom se danas barata, s obzirom na to da je kurikulum zastario.

'To ne znači da ne želimo ulagati resurse u obrazovanje radnika, ali bi nam pomoglo kada bi djeca dobila potrebna znanja u srednjoškolskom sustavu. To bi nam olakšalo cijeli posao', rekao je Galošić.

Odgovor je u modularnom sustavu

Rješenje vide u uvođenju modularnog sustava, a on se trenutno eksperimentalno provodi u 40 škola.

'Najveća prednost modularnog pristupa je u tome da su iste ili slične teme koje su se obrađivale u okviru različitih predmeta i u različitim razdobljima sada spojene u jedinstvene module. Veliki naglasak se pritom stavlja na učenje temeljeno na radu te učenici primjenjuju stečena znanja u realnim ili simuliranim radnim situacijama. To je puno bolje za učenika, ali i za nastavnika, a u konačnici i za poslodavce, jer nakon završetka obrazovanja imaju ona znanja i vještine koja im trebaju pa time poslodavci mogu smanjiti resurse koje ulažu da bi maturante učinili zaposlivima u radu s aktualnim tehnologijama', izjavio je Galošić.

Dotaknuo se i pitanja vezanih za produktivnost i efikasnost, a samim time i rast plaća radnika. Hrvatski sustav se često uspoređuje s germanskim.

'Naša produktivnost je dva i pol puta manja nego produktivnost u Njemačkoj. Sada zamislite da dostignemo plaću koju imaju zaposlenici u toj zemlji. Dakle moramo povećati najmanje dva i pol puta produktivnost i efikasnost da bi to bilo moguće. U tom smislu apeliramo da se što prije provede reforma školstva. Tako možemo što brže i jednostavnije unaprijediti naše gospodarstvo', objasnio je.

Izjednačavanje i jednako podizanje plaća za sve je diskriminatorno

Zajednička poruka čelnika HUP-a glasila je da je izjednačavanje i jednako podizanje plaća svima, kao što traže sindikati, najgora moguća poruka za izvrsne učitelje.

'Doista se nadamo da smo to ostavili za sebe prije 30-35 godina i činjenica je da nismo svi isti. Treba prihvatiti odgovornost za kvalitetu svog rada. U krajnjoj liniji diskriminatorno je to i penalizirajuće za dobre i kvalitetne nastavnike koji rade s našom djecom, mentoriraju ih i pripremaju za natjecanja. Tako se ne radi razlika između onih koji samo praktički odrađuju svoj posao', rekla je Weber.

Odgoda znači zaustavljanje

'Živimo u vrijeme demografskog sloma te je on u zadnjem desetljeću odnio 18,36 posto svih učenika srednjih škola i 7,79 posto svih učenika osnovnih škola, a u samo sedam godina smanjio je broj studenata za sedam posto. Hrvatski poslodavci u takvim okolnostima traže hitne izmjene nastavnih programa i povećanje učinkovitosti obrazovnog sustava kako bismo umjesto uvoza strane radne snage razvijali vlastite mlade ljude i dali im perspektivu u Hrvatskoj', poručila je Weber.

Balković je zaključio da je njihov dojam da svaka odgoda reforme zapravo znači zaustavljanje. Dodao je da to čini štetu učenicima, ali i najboljim nastavnicima.