BERNARD JAKELIĆ

'Investitori kod nas moraju proći pravi horor'

  • Autor: Goran Flauder
  • Zadnja izmjena 19.03.2012 09:29
  • Objavljeno 19.03.2012 u 08:45
Bernard Jakelić

Bernard Jakelić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Nakon dosad najoštrijeg javnog obraćanja Hrvatske udruge poslodavaca Vladi RH, o motivima i razlozima takvog poteza, odnosima socijalnih partnera i investicijskoj klimi te preprekama bržem gospodarskom razvoju, u emisiji 'Karte na stol' Osječke televizije govorio je zamjenik direktora HUP-a Bernard Jakelić

Podsjetio je kako su iz HUP-a posljednjih sedam-osam godina nebrojeno puta ukazivali na propuste i promašaje, zbog kojih nam sada potencijalni ulagači i politički predstavnici međunarodne zajednice zamjeraju lošu investicijsku klimu. HUP je tako objavio niz dokumenata i apelirao na poticanje ulaganja, no nije bilo odgovarajućeg odjeka.

'Od konstituiranja nove Vlade održali smo dvije sjednice GSV-a, a otad je doneseno 54 zakona, uredbi, odluka… Točno je kada u Vladi kažu da razgovaraju s nama, ali ti se razgovori uglavnom svode na njihov monolog kako bi nas informirali. Za stolom dobivamo gotova rješenja koja samo primamo k znanju. Nakon toga možemo eventualno izraziti naš stav, ali nemamo aktivniju ulogu niti utjecaj nužan za konstruktivan dijalog kako bismo pridonijeli donošenju kvalitetnijih rješenja, bilo da je riječ o donošenju zakona, odluka, strategije…', objasnio je Jakelić zašto su se Vladi obratili na tako oštar način. Tvrdi kako slično razmišljaju i sindikati koji će vrlo brzo javno izići sa sličnim pismom Vladi.

Srbija nam može biti uzor

Zamjenik direktora HUP-a tvrdi kako investitori moraju u Hrvatskoj proći kroz pravi 'horor' kako bi realizirali svoju investiciju.
'Jedna velika i ozbiljna globalna kompanija, koja već radi kod nas, želi uložiti značajna sredstva u vrhunsku svjetsku tehnologiju za podizanje razine zaštite okoliša uvođenjem reciklaže vode u sustav odvodnje, kako bi se ista voda ponovno koristila u zatvorenom postupku. Došli su k nama u HUP i rekli su mi da su spremni investirati nekoliko milijuna eura kako bi unaprijedili ionako visoke standarde zaštite okoliša. Pitali su me možemo li im mi jamčiti da će u određenom roku realizirati tu investiciju, jer nisu sigurni kakve sve dozvole i dokumente trebaju za to, a poznati su po tomu da do kraja poštuju sve što sustav od njih traži.
Za razliku od složene situacije u Hrvatskoj, u Srbiji ćete praktički za kunu dobiti komunalno opremljeno i vlasnički čisto zemljište, poticaj do dvije tisuće eura po svakom novozaposlenom, što bismo rekli 'plug & play', dakle imate sve pripremljeno, samo donesite opremu i tehnologiju i možete raditi. To je pravac koji je i nama nužan ako želimo pokrenuti investicije', naveo je Jakelić u razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom.

Poput mnogih dobro upućenih u tu problematiku, među najozbiljnijim problemima ističe slabu učinkovitost naše administracije.
'Ne možete zamisliti s kakvim se prizemnim problemima čovjek mora nositi prilikom i najmanjeg zahvata u investicijskom projektu. To su noćne more.'

Vlada je ukinula namete, povećala cijene

Ističe kako je Vlada najavila smanjenje ili ukidanje nekih parafiskalnih nameta, pa navodi primjer 50-postotnog smanjenja naknada za općekorisne funkcije šuma, tzv. OKFŠ, što HUP podržava. No s druge strane Hrvatske šume automatski su podignule cijene drvne sirovine kako bi na taj način nadoknadili gubitak prihoda smanjenjem toga nameta i taj su teret tako prebacili na drvnu industriju koja je u posljednje vrijeme značajno napredovala i oporavila se, osvojila i neka nova tržišta te ima potencijal za nova zapošljavanja.

'Mi ne želimo raditi s figom u džepu, nego provesti stvarno rasterećenje gospodarstva. Ako su izdvajanja gospodarstva za tu naknadu smanjena za otprilike 240 milijuna kuna godišnje, ne možemo sada taj teret prebacili na drvnu industriju gdje ćemo zato morati zatvarati radna mjesta. Ta se sredstva nisu stvarno koristila u svrhu za koju su namijenjena i ona nisu trebala biti izvorni prihod Hrvatskih šuma', tumači Bernard Jakelić.

Govoreći o ulaganjima, ističe i značajnu ulogu javnih poduzeća koja moraju generirati snažan investicijski ciklus. Međutim, navodi kako je HEP s ostalim javnim poduzećima 2009. imao tri i pol milijarde kuna gubitaka, a negativne bilance sanirali su potpuno odustajući od investiranja, zbog čega su sada u skromnom plusu.

Retroaktivnost je nedopuštena!

Jakelić javno postavlja i pitanje gdje je novac od projekta uvođenja OIB-a od kojega se mnogo očekivalo, kakvi su učinci i 'je li naš prijatelj Slovenac koji se nedavno namučio kako bi prebacio tvrtku iz jednoga našega grada u drugi, morao baš sve dokumente donijeti na papirima u fasciklima i registratorima, ili ih je možda mogao poslati u elektronskom obliku.
Takvih naših promašaja poput hitroreza, digitalizacije gruntovnice i sličnih, koji su bili vrlo lijepo medijski popraćeni i marketinški obilno sponzorirani, bilo je bezbroj.'

Ukazuje i na uvođenje upitne zakonske norme o retroaktivnoj naplati poreza na dobit od 31. prosinca 2000. godine (?!).
'Razmišljamo o pokretanju preispitivanja ustavnosti takve odredbe, jer retroaktivnost je u pravu nedopuštena. Dakle, svi koji su otad ulagali u svoje tvrtke i razmišljali o njihovoj budućnosti vjerujući kako ulažu u razvoj i nisu podizali ostvarenu dobit, a valjda bi nešto trebali i zaraditi, sada bi, ako odluče podići tu dobit, zbog toga trebali biti kažnjeni. To baš nije mjera koja će poticati ljude na ulaganje. Ne mogu se usred utakmice mijenjati pravila igre. To dovodi do pravne nesigurnosti na koju ukazuju naši međunarodni partneri', upozorio je Jakelić.


Branko Grčić: Do kraja godine vidjet će se rezultati

Potpredsjednik Vlade, dr. sc. Branko Grčić navodi kako će se još neko vrijeme morati baviti problemima koje su naslijedili u institucijama i javnim poduzećima, za što treba dosta strpljenja.
'Relevantne domaće i inozemne institucije pozitivno ocjenjuju mjere koje je poduzela Vlada u cilju razvoja konkurentnosti i gospodarskog oporavka. Svima je jasno da se u dva mjeseca ne može preokrenuti situacija. Za to će nam vjerojatno trebati cijeli mandat. Mi radimo ubrzano i po 14 sati dnevno u svim segmentima funkcioniranja države i do kraja godine vidjet će se rezultati', rekao nam je potpredsjednik Grčić.

Ljubo Jurčić: Nova i stara vlada sadržajno su slične

Ekonomski analitičar dr. sc. Ljubo Jurčić podržava zahtjeve HUP-a, a Vladi kao dobar potez priznaje smanjenje proračuna, no zamjera im to što će za četiri milijarde smanjenih troškova netko na domaćem tržištu ostati bez toliko vrijednih narudžbi, što će smanjiti gospodarsku aktivnost. Stoga smatra da bi bolje bilo preusmjeriti troškove s onih stavki na kojima se nisu pokazali opravdanima na područja gdje će polučiti bolje učinke. Nova i stara vlast su politički različite, ali sadržajno su vrlo slične, jer ekonomija i socijala su sustavi koji se moraju dobro poznavati i rješavanju problema u njima treba pristupiti stručno i temeljito, a to ne vidi ni kod stare, ni kod nove vlade.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi