KRIZA SE NASTAVLJA

Industrijska proizvodnja neočekivano pala 4,1 posto

29.03.2013 u 13:00

Bionic
Reading

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači neočekivano pala za 4,1 posto na godišnjoj razini, što je posljedica slabe domaće i inozemne potražnje, kao i restrukturiranja kompanija uslijed pristupanja Europskoj uniji

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u veljači oslabila za 3,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine pala za 4,1 posto

To je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u veljači industrijska proizvodnja porasla za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih četvoro očekivalo rast između 1,0 i 3,8 posto, a jedan pad od 2,6 posto.

Nakon što je u siječnju neočekivano porasla za 3,4 posto, što je bio prvi rast proizvodnje od kolovoza prošle godine, oštar pad u veljači anulirao je taj rast, pa je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ukupno oslabila za 0,5 posto.

'Rast industrijske proizvodnje u siječnju ipak je bio samo jednokratni događaj. Podatak za veljaču potvrdio je da to nije bio početak pozitivnih trendova za domaću industriju', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

U veljači je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 4,9 posto, dok je u svim ostalim segmentima zabilježen pad.

Najviše je, 12,4 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 9,5 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, 1,9, a proizvodnja energije 0,9 posto.

'Pad industrijske proizvodnje vjerojatno će se nastaviti tijekom cijele godine zbog slabe domaće i inozemne potražnje, te pod utjecajem restrukturiranja domaće industrije, koji će biti dodatno naglašen zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji', ocjenjuje Šantić.

Zbog pristupanja Uniji može se očekivati, dodaje, gubitak dijela proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta.

'Također, dio proizvodnje mogao bi biti prebačen u zemlje u okruženju radi zadržavanja povlaštenog trgovinskog statusa u toj regiji i nižih troškova proizvodnje', zaključuje Šantić, koji u cijeloj ovoj godini očekuje pad industrijske proizvodnje za 2,5 posto, nakon što je lani potonula 5,5 posto.