HRVATI SPREMNI NA FAJT

'Ina ne smije biti samo Molova podružnica'

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 03.06.2011 13:44
  • Objavljeno 03.06.2011 u 13:03
ina, nafta, benzin, gorivo

ina, nafta, benzin, gorivo

Izvor: Cropix / Autor: Željko Šop/Cropix

'Treba jasno reći tko će voditi poslove u Sloveniji, BiH, Makedoniji, tko će komunicirati s NIS-om u Srbiji. Ina je tradicionalno jaka u regiji, jača od Mola. Dio menadžmenta Mola dosad je Inu doživljavao kao svoju tvrtku kćer s kojom se upravlja iz Budimpešte. To više ne bi smio biti slučaj', kaže Davor Štern, predsjednik Nadzornog odbora Ine, najavljujući pregovore s Molom

Prije dvije godine bivši premijer, a sada salzburški uznik Ivo Sanader doslovno je darovao Inu Mađarima. Tad su Molu dana znatno veća upravljačka prava bez da su za to, što je inače uobičajeno u poslovnom svijetu, Mađari platili ijednu kunu ili forintu.

Ugovor o međusobnim odnosima dioničara izmijenjen je u siječnju 2009. godine, a pregovore je s hrvatske strane je vodio tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Najspornija stavka iz tih izmjena je ona koja govori o upravi Ine. Iako je broj članova ravnomjerno podijeljen na tri predstavnika Vlade i tri Mola, Mađarima je dano pravo da oni predlažu predsjednika uprave, s tim da njegov glas vrijedi dvostruko. U praksi je to značilo, što je Mol i iskoristio, da hrvatska trojka može biti nadglasana.

Na taj način uprava je prepustila dio svojih poslova odboru izvršnih direktora, inače samo pomoćnom tijelu, preko kojeg Mol može samostalno voditi kompaniju bez da išta pita Vladu.

Koji je bio motiv Sanadera i Polančeca da našu najveću naftnu kompaniju, i to besplatno, prepuste u ruke sjevernim susjedima, još uvijek nije poznato. Možda istinu otkrije jedna od brojnih istraga koje se vode protiv navedenog dvojca.

Svoju povoljnu poziciju Mađari su pokušali dodatno zacementirati u prosincu prošle godine, kad su krenuli u otkup dionica od malih dioničara sve kako bi postali i de facto većinski vlasnici.

Vlada je to uspjela blokirati uz pomoć mirovinskih fondova – kontraponuda na burzi - da bi u čitavu priču na kraju, kad je bilo jasno da Mol neće uspjeti steći više od 50 posto dionica, uskočila Agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Hanfa je blokirala daljnju trgovinu, što je značilo kraj burzovnog rata.

Dvije sukobljene strane sad će nakon pola godine konačno izaći iz rovova i sjesti za pregovarački stol. Mogućnost izmjene strukture upravljanja daje i sporni ugovor iz 2009, i to upravo nakon dvije godine.

Zanimljivo je da upravljačka prava uopće neće biti glavna tema najavljenih pregovora.

'Upravljačka prava bit će posljednja u nizu brojnih tema. Glavni cilj je da se definira strateški razvoj Ine kao hrvatske nacionalne kompanije i strateškog partnera Mola. Kad glavni dioničari postave ciljeve, više neće biti toliko važna činjenica da predsjednik uprave ima dvostruko pravo glasa', kaže predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern, koji će zajedno s ministricom financija Martinom Dalić i ministrom gospodarstva Đurom Popijačom voditi pregovore s hrvatske strane.

Domaća ekipa izaći će pred Mađare s ovim zahtjevima: zadržavanje i nastavak ulaganja u obje Inine rafinerije (dok Rijeka i nije bila sporna, Sisak bi, dojam je, Mol rado zatvorio), zadržavanje maksimalno mogućeg broja radnika, poštivanje energetske neovisnosti Hrvatske te jasna podjela poslovanja Ine i Mola kako bi se izbjegao sukob interesa.

'Treba jasno reći tko će voditi poslove u Sloveniji, BiH, Makedoniji, tko će komunicirati s NIS-om u Srbiji. Ina je tradicionalno jaka u regiji, jača od Mola. Dio menadžmenta Mola do sad je Inu doživljavao kao svoju tvrtku kćer s kojom se upravlja iz Budimpešte. To više ne bi smio biti slučaj', naglašava Štern.

On očekuje da će pregovori proteći u miroljubivoj i partnerskoj atmosferi, a koliko će trajati, kaže, ovisi, koliko su Mađari spremni prihvatiti hrvatske zahtjeve.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi