STROŽI PROPISI

Imovinski cenzus ključan za socijalnu pomoć

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 22.03.2011 09:18
  • Objavljeno 22.03.2011 u 09:18
KRUH SIROMAŠTVO

KRUH SIROMAŠTVO

Izvor: Pixsell / Autor: Zoran Grizelj/Vecernji list

Prema prijedlogu novog zakona o socijalnoj skrbi, iznos novčane pomoći za samca povećao bi se sa sadašnjih 500 na 600 kuna, a za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć odlučujući će biti imovinski cenzus, umjesto dosadašnje provjere ima li korisnik novčanih prihoda

Socijalnu pomoć moći će, prema prijedlogu zakona, ostvariti osobe ili obitelji kojima ukupna vrijednost imovine ne prelazi 100 proračunskih osnovica, odnosno ukupno 322.600 kuna, od čega je izuzet minimalni životni prostor po osobi od 35 kvadrata i po 10 kvadrata za svakog člana obitelji.

Ukoliko osoba ili obitelj posjeduju automobil, njegova vrijednost ne smije biti viša od 23.282 kuna (sedam osnovica), a uvjet za dobivanje socijalne pomoći bit će i provjera je li potencijalni korisnik u prethodnih pet godina prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeđivanje nekretnine, neke su od odredbi prijedloga novog zakona o socijalnoj skrbi koji je objavilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi na svojim internetskim stranicama.

Radno sposobne osobe, da bi mogle primati socijalnu pomoć, morat će biti prijavljene na zavodu za zapošljavanje i obvezne prihvatiti svako zaposlenje koje im se ponudi, a naknadu će moći primati najduže godinu dana. Osoba koja prihvati ponuđeni posao i zasnuje radni odnos primat će nešto smanjeni iznos pomoć još tri mjeseca.

Prijedlogom zakona predviđeno je, među ostalim, i da se povremeno, a najmanje svaka tri mjeseca, provjerava imali li osoba i dalje sve potrebne uvjete za primanje naknade ili je došlo do promjene u njegovom imovnom stanju. O svakoj promjeni korisnik će biti dužan sam izvijestiti nadležni zavod, a u slučaju da to ne učini predviđene su kazne.

Naknada bi, kako se predlaže, trebala biti oduzeta osobama koje završe u zatvoru ili borave u inozemstvu dulje od 15 dana tijekom mjeseca, dok će iznos biti prepolovljen ako je korisnik duže od dva mjeseca neprekidno na bolničkom liječenju.

Zakon predviđa i da će korisnik socijalne pomoći morati sudjelovati u društveno korisnim aktivnostima koje propiše ministar, dok će sa zavodom za socijalnu skrb, koji će biti osnovan, sklopiti sporazum o aktivnom rješavanju svoje socijalne situacije.

Prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u 2009. godini neko od socijalnih prava (pomoć i njega u kući, smještaj djece, pomoć za uzdržavanje, udomiteljstvo itd.) koristilo je oko 265 tisuća osoba a na takvu su pomoć utrošene 2,5 milijarde kuna. U sustavu socijalne skrbi zaposleno je ukupno 8.000 osoba.

Podaci pokazuju i da država za podmirenje socijalnih prava, prema svim zakonima koji reguliraju to područje, godišnje izdvoji 8,8 milijardi kuna što čini 2,64 posto BDP-a, a skrb prima 345 tisuća korisnika.

Novi zakon o socijalnoj skrbi predviđa, među ostalim, i osnivanje Zavoda za socijalnu skrbi u 21 županiji i Gradu Zagrebu, koji će predlagati mrežu ustanova, licencirati, educirati i nadzirati udomiteljske obitelji, provoditi nadzor te edukaciju stručnjaka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi