ČAČIĆEVE KONCESIJE

Ima li smisla uložiti mirovine u autoceste?

Nakon izlaza s autoceste stvorile su se velike gužve jer Vrgorac nije u stanju progutati toliku količinu automobila

Nakon izlaza s autoceste stvorile su se velike gužve jer Vrgorac nije u stanju progutati toliku količinu automobila

Izvor: tportal.hr / Autor: Jure Divić

Ideja Radimira Čačiča da se autocestu daju u koncesiju i to prije svega mirovinskim fondovima zaintrigirala je mnoge. Ali za sad više ističu prepreke koje stoje pred tim prijedlogom

Prema sadašnjem zakonu mirovinski fondovi ne mogu biti koncesionari autocesta. Osim toga, piše Business.hr, vrijednost koncesije od 3,5 milijardi eura (na koliko ju je procijenio Čačić) poremetila bi portfelje mirovinaca koji u njima moraju imati minimalno 50 posto uloženog u državne obveznice.

Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i pripadajući pravilnici određuju da mirovinski fondovi mogu biti vlasnici najviše 10 posto pojedinog roda vrijednosnih papira pa ni na taj način mirovinski fondovi ne bi mogli potpuno preuzeti koncesiju na autoceste.

Čelnici mirovinaca za sad su oprezni prema Čačićevoj ideji. Interes postoji ali upozoravaju da je njihov glavni zadatak zaštiti interese svojih članova odnosno mirovine građana

Osim što ukazuju na potrebu da se izmjene sadašnja konzervativna ulagačka pravila, iz fondova upozoravaju da oni do 'živog' novca mogu doći jedino prodajom državnih obveznica a veliko pitanje je tko bi ih kupio.

Model u kojem su obvezni mirovinski fondovi koncesionari autocestu djelomično je, piše Business.hr, zaživio samo u Čileu i Meksiku

'To ne bi bilo primjereno u Hrvatskoj. Mirovinski fondovi se javljaju kao važni investitori u kompanije koncesionare ili fondove koji investiraju u koncesionare. Takvi modeli nisu rijetkost a često predstavljaju ulaganje kompanije koje nisu izlistane na burzi', objasnili su iz Raiffeisen OMF-a.

Ako se već želi davanjem autocesta u koncesiju pokrpati proračunska rupa donedavni premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević kaže da bi možda suvislije rješenje bilo da se na godinu dana zamrznu uplate građana u drugi stup te se tim novcima riješe problemi.

'Koncesija podrazumijeva priljev kapitala i privatno vlasništvo s kojim dolaze upravljačke promjene i restrukturiranje, a u to se teško uklapa prelijevanje domaćim fondovima. Time se samo privremeno rješava ili ublažava problem, uz istodobno otvaranje drugih, npr. financiranje proračuna. Uz sve to, pod pretpostavkom izdvajanja naplate i održavanja iz HAC-a i AZR-a u posebnu tvrtku, a uz zadržavanje otplata kredita i restrukturirane, netko će se opet morati pozabaviti restrukturiranjem, od viška ljudi do kolektivnih ugovora', rekao je Lovrinčević za Poslovni dnevnik

Profesor Ivan Dadić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti smatra da ako se gledaju samo problemi HAC-a i AZR-a država sama može učinit te tvrtke profitabilnim snažnijim restrukturiranjem i racionalizacijom poslovanja te da nema potrebe za koncesijom. Ukazuje da je u HAC-u tisuću ljudi viška a većina njih radi na naplati.

'Autoceste nismo gradili zbog profita već zbog šire društvene korisnosti. Vlast u HAC-u mora napraviti bolne rezove i autoceste zadržati u svojim rukama', rekao je Dadić za tportal.hr dodajući da bi mogući koncesionar prije svega gledao na svoju dobit što bi dovelo do rasta cijena cestarina

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi