ANALIZA TPORTALA

Iako broj povlaštenih mirovina i dalje nezaustavljivo raste, nije sve tako crno

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 13.02.2020 21:50
  • Objavljeno 13.02.2020 u 21:50
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Pixell/tportal.hr

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je statističke informacije o mirovinama na kraju prošle godine. Istražili smo najzanimljivije trendove koji prate kretanje broja umirovljenika i visinu mirovina različitih kategorija korisnika

Za početak, dobra je vijest to da je u posljednjih godinu dana broj osiguranika rastao brže nego broj umirovljenika. Krajem 2019. registrirano je 1,46 milijuna osoba koje plaćaju mirovinski doprinos, što je 38.000 ili 2,6 posto više nego godinu ranije. Pritom je najveći rast zabilježen u segmentu obrtnika i slobodnih djelatnosti, čak 8,6 posto. Međutim zabrinjava to da je broj osiguranika još uvijek niži nego pretkrizne 2008. godine, kada je doprinose plaćalo više od 1,6 milijuna građana.

Broj umirovljenika povećan je za samo 4850 (0,5 posto) te ih je krajem godine bilo 1,24 milijuna. Unatoč ohrabrujućem trendu, omjer umirovljenika i osiguranika i dalje je izrazito nepovoljan s obzirom na to da na 100 umirovljenika dolazi samo 125 zaposlenih građana.

Prosječna mirovina isplaćena u prosincu iznosila je 2507 kuna i bila za 101 kunu ili 4,2 posto viša nego godinu ranije. U navedeni prosjek ulazi i 176 tisuća građana koji su dio radnog vijeka proveli u inozemstvu, a dio u Hrvatskoj, te im se uz inozemne mirovine isplaćuje pripadajući dio hrvatske mirovine. Oni u prosjeku od HZMO-a primaju 854 kune, što je tri puta manje od prosječne hrvatske mirovine.

Gotovo 130.000 umirovljenika prima manje od 1500 kuna

Stoga je slika prosječnih mirovina realnija kada se iz ukupnog broja isključi navedena skupina. Bez isplata mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, prosječna mirovina isplaćena u prosincu iznosila je 2807 kuna i bila za 139 kuna ili 4,4 posto viša nego godinu ranije.

Kretanje broja umirovljenika, izvor: HZMO

Kretanje broja umirovljenika, izvor: HZMO

Izvor: HZMO / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Pritom su umirovljenici koji su otišli u punu starosnu mirovinu u prosjeku primali 3111 kuna, korisnici prijevremene mirovine 2940 kuna, a korisnici invalidske mirovine 2058 kuna.

Struktura isplaćenih mirovina pokazuje da gotovo polovica umirovljenika prima mirovinu nižu od 2500 kuna. Najviše umirovljenika, njih gotovo 200 tisuća, prima mirovinu između 2000 i 2500 kuna. Mirovinu od 1500 do 2000 kuna dobiva 150.000 umirovljenika, a gotovo 130.000 umirovljenika preživljava s mirovinom manjom od 1500 kuna.

S druge strane, znatno je manji broj umirovljenika s pristojnim mirovinama. Tako mirovinu višu od 5000 kuna zaslužuje tek nešto više od 65.000 umirovljenika.

Korisnici pune starosne mirovine u nju su išli u prosjeku s 31 godinom radnog staža, a korisnici prijevremene mirovine s 35 godina i sedam mjeseci staža.

Kretanje broja korisnika mirovina, izvor: HZMO

Kretanje broja korisnika mirovina, izvor: HZMO

Izvor: HZMO / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Broj povlaštenih nezaustavljivo raste

Zanimljivo je to da je broj korisnika mirovina po posebnim propisima, koje se obično nazivaju povlaštenim, rastao znatno brže nego broj ostalih umirovljenika.

Unatoč padu broja korisnika u pojedinim skupinama (politički zatvorenici, veterani iz Drugog svjetskog rata) zbog prirodnog 'odumiranja', ukupan broj korisnika povlaštenih mirovina (bez međunarodnih ugovora) porastao je za 2845 ili 1,65 posto, dosegnuvši 174.765 korisnika.

Najveći priljev novih umirovljenika po posebnim propisima dolazi iz braniteljske populacije. Broj umirovljenika sa statusom branitelja povećan je za 5199 (sa 115.4576 na 120.675).

  • +2

Umirovljenici

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Od postojeće tri braniteljske skupine, značajnije se povećao jedino broj branitelja koji su otišli u mirovinu prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice iz Zakona o hrvatskim braniteljima, a koje im pomažu da u punu starosnu mirovinu idu ranije i s nešto većim primanjima. Njihov broj porastao je u godini dana za 5198 (s 37.452 na 42.650).

Broj branitelja s invaliditetom, koji su ostvarili pravo na mirovinu po Zakonu o hrvatskim braniteljima, neznatno je povećan (sa 71.259 na 71.293), a među pripadnicima HVO-a bilo je 33 umirovljenika manje.

Struktura umirovljenika prema visini mirovine, izvor: HZMO

Struktura umirovljenika prema visini mirovine, izvor: HZMO

Izvor: HZMO / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Mirovine branitelja s invaliditetom znatno odskaču od ostalih braniteljskih mirovina te iznose u prosjeku 5926 kuna, a u godinu dana porasle su za 3,2 posto.

S postotkom od 6,45 posto znatno je brže rasla prosječna mirovina branitelja koji su u mirovinu išli redovnim putem, dosegnuvši u prosincu razinu od 2754 kune.

Inače, među povlaštenim umirovljenicima najviše prosječne mirovine imaju bivši saborski zastupnici i članovi Vlade (10.040 kuna) te akademici (9125 kuna).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!