Usklađivanje mirovina donijelo je u travnju veće mirovine za gotovo 1,23 milijuna umirovljenika. No, zbog tog povećanja, mnogi od njih su po prvi puta dužni plaćati porez na dohodak.

To je davanje do usklađivanja, kako Mirovina.hr doznaje od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), plaćalo 372.325 umirovljenika, da bi ta brojka skočila na 400.034 osobe. To znači da porez plaća otprilike svaki treći umirovljenik.

Porez na dohodak se računa na razliku između osobnog odbitka, koji trenutno iznosi 600 eura te ukupnog iznosa dohotka. Kad je u pitanju mirovina, onda se on obračunava po 50 posto niže stope. U Varaždinu je, primjerice, niža stopa dohotka 21 posto, što znači da umirovljenik s mirovinom od, recimo, 623 eura, plaća 10,5 posto poreza na 23 eura, za koliko je prešao iznos osobnog odbitka. To daje 2,41 euro mjesečno odnosno 28,92 eura godišnje.

Trebamo li uopće porez na mirovine?

To je otprilike i prosječni iznos kojeg umirovljenici daju u proračun svakog mjeseca. Zanimljivo je vidjeti kako je prihod od poreza na dohodak samo zbog usklađivanja porastao za više od milijun eura u mjesec dana. Tako je u svibnju od umirovljenika prikupljeno 12.046.492,29 eura. 

Stoga su se tijekom predstavljanja nadolazeće 'mirovinske reforme' u Saboru mogla čuti dva već ranije predložena zahtjeva koja se tiču ubiranja poreza od umirovljenika. Porez na dohodak za umirovljenike bi, prema prijedlozima trebalo ili ukinuti ili bi trebalo povećati osobni odbitak. 

'Možemo li mirovine barem do nekog iznosa osloboditi plaćanja poreza, a mislim da možemo i trebamo? Porez na mirovine umanjuje se sada za 50 posto, a predlažimo za 100 posto da se uopće ne plaća na neki iznos, do iznosa medijalne ili prosječne plaće. Iznad toga plaćali bi ga i dalje umirovljenici sa zaista visokim mirovinama. Prihod od poreza na dohodak prihod je lokalne samouprave, to državni proračun ne bi koštalo ništa', predložio je vladajućima zastupnik stranke Možemo, Damir Bakić.