PODRŽALO IH SVIH 30 UDRUGA

HUP ima prijedlog reforme poreznog sustava: 'Treba smanjiti presiju na plaće, sve više ljudi odlazi raditi u javni sektor'

  • Autor: Lucija Špiljak
  • Zadnja izmjena 03.05.2022 15:11
  • Objavljeno 03.05.2022 u 14:16
HUP-ov prijedlog porezne reforme

HUP-ov prijedlog porezne reforme

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u utorak je predstavila Prijedlog reformi poreznog sustava te inicijativu za početak rada na reformi sustava doprinosa, na kojima je njezina radna skupina radila šest mjeseci, a u čemu ih je podržalo svih 30 granskih udruga

Osnovni cilj reforme je postizanje poreznog rasterećenja rada, povećanje neto dohotka svim zaposlenima u Republici Hrvatskoj te povećanje ukupne zaposlenosti, najprije u privatnom sektoru koji, kako su ustvrdili, može generirati i do 200.000 radnih mjesta u sljedećih 7-8 godina.

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić tom je prilikom rekao da kroz ove prijedloge HUP želi Hrvatsku učini konkurentnom, uz više zapošljavanja i bolja neto primanja, što će se preliti i na demografsku sliku.

'Reforma poreznog sustava trebala bi omogućiti zadržavanje ljudi u Hrvatskoj, ali i povratak onih koji su sreću potražili drugdje. Hrvatska je ostala bez deset posto stanovništva, a broj nezaposlenih u javnom sektoru veći je za 100.000. Zato svaka reforma, ako se bude provodila sinkronizirano, vodila bi prema tome da Hrvatska bude atraktivnije mjesto za rad. Ako nećemo ići u tom smjeru, nazadovat ćemo na svim ljestvicama, preteči će nas oni koji su trenutno iza nas, a zapošljavanja će se nastaviti po političkim ključevima u javnom sektoru. To je tek dio reformskog paketa prijedloga koje HUP priprema, a koji se nadovezuje i na zdravstvo i obrazovanje', istaknuo je Zorić u uvodnom govoru.

Nekonkurentno tržište

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan kratko se osvrnuo i na aktualnu krizu uslijed ruske invazije na Ukrajinu.

'Svjedočili smo dvije godine starog i novog normalnog. Uslijed nove krize zbog rata pucaju globalni lanci, a svijet se okreće lokalizaciji. Zbog digitalizacije i rada na daljinu, naš rad nikad nije bio više lokaliziran, a tome se države i tvrtke trebaju prilagoditi, jer danas kompanija iz SAD-a može angažirati nekoga iz Hrvatske, i obrnuto. To je u svijetu postalo normalno, dok je u Hrvatskoj normalno da je u posljednjem desetljeću otišlo 300.000 ljudi.

Postavljamo si pitanje zašto je naše tržište rada nekonkurentno. Osnovni problem u našim kompanijama je niska produktivnost kao direktna posljedica tehnološke zaostalosti. Imamo kreativnost, trud i puno uspješnih kompanija koje su bolje i produktivnije od kompanija vani, ali ne možemo biti zadovoljni. Stav HUP-a je da ako govorimo o ključnim radnim mjestima u srednjoj ili gornjoj srednjoj klasi, mi smo među državama s najvećim poreznim opterećenjima. Osobito smo loši kada se uspoređujemo sa zemljama u tranziciji, nama sličnima poput Češke, Slovačke, Baltik, Rumunjska, također našim prirodnim konurentnima. Visoko opterećenje plaća i dalje predstavlja ogroman teret za nas poslodavce, unatoč manjim poreznim reformama koje je Vlada provela posljednjih godina', istaknuo je Furjan te poručio da su ključni kriteriji za uspješnost zemlje dostupnost talenata i poreze.

Prijedlozi reforme

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić istaknula je da se hrvatsko tržište suočava s nedostatkom radne snage, posebno kvalificirane, a koja je potrebna za stvaranje proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, kao i gospodarstva koje će stvarati digitalnu i zelenu tranziciju.

'Poslodavce muči ukupno opterećenje samog troška rada. Zadnjih 5-6 godina napravljeno je nekoliko poreznih reformi i porezno opterećenje se smanjilo, što priznajemo ministru financija Zdravku Marića, ali i dalje, ukupno gledano, to je opterećenje dosta visoko. Nužno je rasteretiti trošak rada kako bismo zadržali najbolje radnike, ali i privukli nove', istaknula je.

Predstavila je potom prijedlog reforme. On se prvotno odnosi na smanjenje davanja na ime poreza, što obuhvaća povećanje osobnog odbitka na 5000 kuna, zatim smanjivanje niže porezne stope za pet postotnih bodova, te zadržavanje više porezne stope na dohodak od 30 posto, no uz povećanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje s 30.000 na 50.000 kuna.

  • +4
  • +1

HUP-ov prijedlog reforme poreznog sustava

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

'Doprinosi čine gotovo jednu trećinu ukupnog troška rada, bruto II iznos, na skoro svim razinama plaća. Intervencije u porezni sustav – porezne stope, oslobođenja, osobni odbici – nemaju značajniji učinak na one s (naj)nižim plaćama. Predlažemo stoga smanjenje davanja na ime doprinosa – smanjivanje stope doprinosa za mirovinsko osiguranje, prvi stupanj, za dva postotna boda na 13 posto, zatim smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotni bod na 15 posto, te limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje', rekla je Tomić.

Dodala je i da je moguće nadomjestiti smanjenje proračunskih prihoda reformama na rashodnoj strani proračuna povećanjem zaposlenosti, povećanjem potrošnje uslijed povećanja dohotka, proširenjem solidarne porezne baze te ukidanjem olakšica koje demotiviraju rad.

'HUP želi rasteretiti ukupan trošak rada kako bi neto plaće bile konkurentne plaćama u EU, ali i da budemo atraktivni i konkurentni. Tako možemo zadržati postojeće radnike, privući nove, povećati neto plaće za sve, od minimalnih pa nadalje. Poreznim rasterećenjem rada otvaramo prostor za više zapošljavanja. Želimo da ove promjene radnik jasno vidi i osjeti. Osim izmjena unutar poreznog sustava važne su i izmjene i u doprinosima. Apeliramo na ministarstvo da donese promjene u što kraćem roku', poručila je Tomić.

Povoljniji alternativni oblici rada

Predsjednik HUP ICT Udruge Hrvoje Josip Balen rekao je da HUP želi adresirati budućnost mladih u RH, ali i budućnost privatnog poduzetništva koje može generirati do 200.000 novih radnih mjesta u sljedećih 7-8 godina.

'Po nedostatku radne snage u Europi držimo 4. mjesto. Ovim prijedlozima bismo željeli da Hrvatska za kvalificirane radnike bude u Top5 EU tranzicijskih zemalja po tome koliko novca ostane na raspolaganju od bruto plaće koju poslodavac uplaćuje za njihov rad temeljem ugovora o radu', rekao je Balen i pritom upozorio kako svake godine raste broj visokokvalificiranih pojedinaca koji odustaju od klasičnih ugovora o radu i okreću se alternativnim oblicima rada, koji su često višestruko povoljniji za poslodavce.

'Ova situacija posebno je česta u određenim sektorima u kojima su plaće više, kao što je ICT sektor, a uvelike pogoduje stranim tvrtkama koje nisu prisutne na domaćem tržištu, ne plaćaju relevantne poreze i druga davanja, već isključivo na ovaj način 'zapošljavaju' radnike iz Hrvatske', poručio je Balen.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!