Prirast novih kredita, prodaje portfelja loših kredita i gospodarski oporavak pomogli su da se poništi negativan učinak krize u Agrokoru i povezanih dobavljača na pokazatelje kreditne kvalitete, ocjena je analitičara Hrvatske udruge banaka iz kvartalne analize trendova u hrvatskom bankarstvu - HUB Pregled.
Oporavak kredita je nastavljen prema podacima do srpnja. Stanja kredita u bilancama i dalje ne pokazuju pravu sliku zbog prodaja portfelja. Transakcijski podaci ukazuju na stabilan rast kredita stanovništvu, a podaci o novoodobrenim kreditima ukazuju na rast kredita poduzećima.
Prema usporedivim podacima ECB-a, Hrvatska se prema oba kreditna portfelja više ne nalazi među zemljama koje bilježe značajan pad.
Banke imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja. Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hrvatski bankovni sustav se nalazi među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju.
vezane vijesti
Računovodstveni omjer kapitala i aktive, koji znatno prelazi 14 posto i također se nalazi na povijesnom maksimumu, pokazuje istu stabilnu situaciju.
'Ovo su važni podaci u svjetlu krize u Agrokoru i neočekivane potrebe za dodatnim rezerviranjima loših plasmana. Znatno povećanje troškova rezerviranja u drugom tromjesečju ove u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine dovelo je do pada kvartalne bruto dobiti sustava za oko 60 posto', priopćeno je iz HUB-a.
Unatoč tome, dobit je i dalje pozitivna. Dvanaestomjesečni pomični prosjek stope povrata na kapital iznosi i dalje solidnih 5,5 posto. Kamatna marža se nastavila blago povećavati i sada dostiže 2,83 posto. Prvenstveni razlog leži u nastavku trenda pada pasivnih kamatnih stopa, što je preneseno i na nastavak pada NRS-a.
I premija rizika države se u toku ove godine znatno smanjila. Iako je još uvijek malo veća nego u usporedivim zemljama srednje Europe, Hrvatska je u toku 2016. zabilježila najveće smanjenje, za više od jednog postotnog boda.
Prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite nastavila se kretati oko četiri posto . U EU Bugarska, Litva i Mađarska imaju veće ili jednake kamatne stope kao Hrvatska, dok su u drugim državama niže. Kamatne stope na potrošačke kredite i dalje su među nižima u Uniji, dok se kamatne stope na okvirne kredite kreću približno između gornjeg i donjeg ruba intervala kamatnih stopa u euro području.
Kod dugoročnih kredita trgovačkim društvima i dalje je primjetan trend smanjenja kamatnih stopa. Prirast novih zdravih kredita, prodaje portfelja i gospodarski oporavak pomogli su da se poništi negativan učinak Agrokora i povezanih dobavljača na pokazatelje kreditne kvalitete.
Omjer loših kredita smanjen je s 13,9 posto potkraj prvog na 13,2 posto potkraj drugog tromjesečja 2017. Stopa pokrića loših kredita ispravcima vrijednosti smanjena je sa 64,2 posto na 60,5 posto od prvog do drugog tromjesečja. 60,5 posto pokrića još je uvijek više nego u istom tromjesečju 2016.
