ilegalno tržište

Hrvatska napravila ozbiljan iskorak u borbi protiv šverca duhana, u EU-u najveći problem krivotvorene cigarete

23.12.2022 u 07:53

Bionic
Reading

Za razliku od EU-a, Hrvatska posljednjih godina bilježi pozitivan trend u borbi protiv šverca duhanskim proizvodima. U segmentu cigareta nikada nije došlo do takve kontrakcije ilegalnog tržišta u povijesti Hrvatske kao u posljednje dvije godine, a značajno je smanjen i šverc duhana. S obzirom na to da će ulaskom u Schengen Hrvatska čuvati najdulju kopnenu granicu tog otvorenog područja slobodnog kretanja ljudi i roba, očekuje se jačanje pritisaka ilegalne trgovine na granice. O tome smo razgovarali predstavnicima tvrke British American Tobacco (BAT) Darkom Gašparom i Cyrilleom Oliveom

Dok je u Europskoj uniji 2021. konzumirano čak četiri posto ilegalnih cigareta više nego godinu ranije, odnosno 35,5 milijardi, u Hrvatskoj je u posljednje dvije godine zabilježen rekordan broj zapljena što je dovelo do kontrakcije ilegalnog tržišta, rečeno je prošlog tjedna na panel-diskusiji u organizaciji HUP-a i Carinske uprave.

Kako za tportal kaže direktor odjela za borbu protiv ilegalne trgovine u BAT-u Europa Cyrille Olive, na tržištu EU-a mnoge kriminalne skupine su za vrijeme pandemije promijenile svoj modus operandi. Naime, sve je veći broj ilegalnih proizvodnih pogona unutar Europske unije. Dakle, krivotvoreni duhanski proizvodi, koji su se prije uvozili na europsko tržište, sada se ilegalno proizvode na njezinu tlu.

Krivotvorene cigarete sve sofisticiranije

'Ilegalni proizvodi proizvedeni unutar EU-a jednostavno su bliži krajnjem tržištu, a olakotna okolnost je i što cigaretni papir i celulozni acetat ne podliježu graničnim kontrolama i propisima kao duhan i gotovi proizvodi', objašnjava Olive novonastali trend u kriminalnom miljeu. Pritom treba uzeti u obzir i vrlo veliku razliku u cijeni između troškova proizvodnje i prodaje na krajnjem tržištu jer kriminalci ne plaćaju porezu.

Kako ističe Olive, ti ilegalni pogoni često su izgrađeni u ruralnim područjima, ali i blizu prometnih čvorišta. Trošak postavljanja takve vrste pogona je od 1 do 1,2 milijuna eura po proizvodnoj liniji i sve su sofisticiraniji. Ali i pored sve većeg broja takvih pogona, na teritoriju EU-a se nesmanjenom brzinom nastavila i ilegalna trgovina tijekom cijele pandemije unatoč svim ograničenjima. 'Potražnja za jeftinim duhanom postoji i dalje pa očekujemo da će se taj trend nastaviti', ističe Olive.

Da hrvatski model regulacije može biti model uzora za regulaciju na europskoj razini potvrđuje i Olive, koji kaže da u Hrvatskoj istraga ne staje samo zapljenama ili racijama u nelegalnim tvornicama, nego se svi kriminalci aktivno prate s fokusom na organizatora kriminalnih akcija.

BAT naime surađuje s nadležnim institucijama u Hrvatskoj u borbi protiv ilegalne trgovine. Tako između ostalog analiziraju zaplijenjene predmete u svojim forenzičkim laboratorijima te surađuju i na vrlo povjerljivim istražnim slučajevima.

Zbog većih trošarina mogla bi jačati ilegala

Darko Gašpar, AIT menadžer za regiju Adria BAT, istaknuo je pak da su najvažnije mjere koje je Hrvatska uvela sustav sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanje nadzora koje je rezultiralo rastom zapljena te smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država izvan EU-a. 'U Hrvatskoj je posljedično u posljednjih pet godina vidljiv trend pada potrošnje ilegalnih duhanskih proizvoda, što se ne može reći i za ostatak svijeta', ističe Gašpar te dodaje da je zbog jačanja kriminalnih skupina u EU-u ključno nastaviti s napretkom domaćeg regulatornog okruženja.

'Mi smo u vrlo specifičnoj poziciji u EU-u, što će se dodatno istaknuti ulaskom Hrvatske u Schengen. Graničimo s državama u kojima su cijene duhanskih proizvoda značajno niže što znači da kontinuirano postoji poticaj za uspostavljanje nelegalnih tokova prema Hrvatskoj', objašnjava Gašpar te naglašava da će taj poticaj sada biti još veći jer će ulazak u Hrvatsku značiti ulazak u cijelo šengensko područje.

'Upravo zbog toga smo upozorili da Hrvatska treba biti vrlo aktivna u procesu donošenja budućih regulativa, primjerice nove Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda. Naime, bilo kakvo naglo značajnije podizanje minimalnih trošarina na te proizvode u Hrvatskoj može ozbiljno utjecati na povećanje nelegalne trgovine', kaže nam Gašpar, koji je ipak ohrabren radom Carinske uprave i ostalih državnih institucija uključenih u borbu protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima.