ANALIZA TPORTALA

Hrvatska je gospodarski čvrsto zasjela na europsko dno, a ovo je jedan od glavnih razloga zaostajanja

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 25.09.2020 22:00
  • Objavljeno 25.09.2020 u 22:00
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Češku, Slovačku i Sloveniju, gospodarski najuspješnije zemlje nove Europe, veže zajedničko obilježje, a to je snažan izvozni potencijal. Provjerili smo kakve su hrvatske izvozne brojke u usporedbi s ostalim tranzicijskim državama srednje i istočne Europe

Hrvatsko gospodarstvo poslovično ima manji udjel industrije i robnog izvoza nego većina novih država Europske unije i naglašenije se oslanja na usluge, ponajprije turizam.

Nakon ulaska u Europsku uniju, zahvaljujući smanjivanju administrativnih prepreka i ukidanju carinskih barijera, hrvatski izvoz počeo je osjetnije rasti. Međutim ostale zemlje nove Europe iskoristile su pristupanje Europskoj uniji puno bolje od Hrvatske. Dok je hrvatski izvoz u prvim godinama nakon ulaska rastao prosječno desetak posto godišnje, druge zemlje su nakon pristupanja postizale stope rasta izvoza od 30 do 40 posto.

Zato Hrvatska, unatoč pozitivnim pomacima, i dalje osjetno zaostaje za usporedivim zemljama, o čemu najbolje svjedoče podaci o udjelu izvoza u BDP-u. Prema udjelu robnog izvoza, Hrvatska je uvjerljivo na začelju s 28,6 posto dok većina usporedivih zemalja izveze robe u vrijednosti većoj od 60 posto BDP-a. Pritom je najuspješnija Slovačka s udjelom od 93,1 posto, slijede Slovenija (84,4 posto) i Mađarska (83,3 posto).

Po ukupnom izvozu roba i usluga Hrvatska stoji znatno bolje zbog snažnog turističkog prometa. S turizmom i drugim uslužnim djelatnostima vrijednost hrvatskog izvoza gotovo je dvostruko veća i dostiže 51,1 posto BDP-a. Ali i zbrojni rezultati podižu Hrvatsku samo za jedno mjesto, iznad Rumunjske, u kojoj izvoz roba i usluga čini tek 40,4 posto BDP-a.

Izvoz roba

Izvoz roba

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Dugoročni trendovi u kretanju izvoza također ne idu u prilog Hrvatskoj. Kada se promatra razdoblje u posljednjih 15 godina, Hrvatska je u usporedbi sa zemljama EU10 ostvarila najmanji rast izvoza. Vrijednost robnog izvoza povećana je 2,7 puta, a izvoza zemalja EU-a 10 u prosjeku četiri puta. Za tim je prosjekom, uz Hrvatsku, najviše zaostala Mađarska, čiji je izvoz povećan 2,8 puta, dok je s druge strane Latvija vrijednost svog izvoza povećala čak 5,2 puta.

Hrvatska odudara od ostalih tranzicijskih zemalja i po kvaliteti strukture izvoza. Za razliku od onih koje su ostvarivale najbolji rast tijekom tranzicije, poput Češke ili Slovačke, u čijem izvozu dominira industrija poput vozila, strojeva ili elektronike, kod nas u izvoznoj strukturi dominiraju usluge i to prvenstveno turizam. Čak i kod država koje u izvoznoj strukturi imaju nešto veći udio usluga od ostalih, poput baltičkih država, u njihovim se primjerima radi o transportu i ICT sektoru.

Izvoz roba i usluga

Izvoz roba i usluga

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Tragično zaostajanje Hrvatske najbolje oslikava usporedba sa Slovenijom, s kojom smo ušli u tranziciju kao dvije najrazvijenije europske zemlje. Dok je slovenski izvoz od osamostaljenja narastao gotovo deset puta, hrvatski je povećan tek četiri puta. Danas je slovenski robni izvoz od 37,4 milijarde eura gotovo tri puta veći od hrvatskog (14,7 milijardi eura), odnosno oko šest puta veći po glavi stanovnika, što je ključni razlog bržeg gospodarskog razvoja Slovenije.

I druga ex-Yu država s kojom se često volimo uspoređivati, Srbija, u zadnje vrijeme grabi znatno brže od Hrvatske. Iako po ukupnim izvoznim rezultatima još uvijek zaostaje za Hrvatskom, ta se razlika ubrzano smanjuje. U zadnjih pet godina Srbija je povećala robni izvoz za 45 posto, dostigavši razinu od 17,5 milijardi eura. Hrvatska je u istom razdoblju povećala izvoz za 32 posto, na 15,2 milijarde eura.

Međutim, kada se uzme u obzir broj stanovnika, Hrvatska još uvijek izvozi znatno više. Po glavi stanovnika hrvatski izvoz iznosi 3739 eura, a srpski 2520 eura.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!