Izvješće o zdrastvenom sustavu

Hrvatska država s najnižom potrošnjom na zdravstvo

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 21.01.2021 15:08
  • Objavljeno 21.01.2021 u 15:02
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Robin Utrecht / Shutterstock Editorial / Profimedia

Bankarska grupa BFF, vodeći igrač za dobavljače javnih uprava i nacionalnih zdravstvenih sustava u Europi, objavila je drugo izdanje Izvješća o zdravstvenoj zaštiti pod nazivom 'Izazovi europskih zdravstvenih sustava - usporedna analiza devet zemalja EU u vrijeme COVID-19'. Izvješće analizira i uspoređuje devet zdravstvenih sustava u EU: Italiju, Hrvatsku, Češku, Francusku, Grčku, Poljsku, Portugal, Slovačku i Španjolsku

U izvješću se ističe kako Hrvatska ima jedan od najnižih očekivanih životnih vijekova unutar skupine zemalja o kojima se raspravlja i po BDP-u zaostaje za ostalim zemljama EU. Također je suočena s relativno visokim udjelom starijih osoba, što predstavlja jednu od najupečatljivijih prijetnji. Pretilost je rastući problem hrvatske djece koja je za sada i dalje ispod prosjeka EU-a, ali trendovi su u porastu.

Hrvatska je država s najnižom potrošnjom na zdravstvo, iako je u relativnom smislu njezina potrošnja na zdravstvo kao udio u BDP-u na trećem mjestu, nakon Poljske i Slovačke. Stručnjaci su naglasili potrebu za većim udjelom privatnog financiranja i podjele troškova.

Moguće su zakonske sankcije protiv onih koji pružaju skrb migrantima bez dokumenata, iako je nedavni Akcijski plan za integraciju izbjeglica od 2017. do 2019. godine postavio mjere za pružanje bolje zdravstvene zaštite korisnicima međunarodne zaštite, posebno prevladavanjem jezičnih i kulturnih prepreka u pružanju zdravstvenih usluga.

Dugogodišnji reformski napori imaju za cilj prevladavanje trajne neučinkovitosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nejednak pristup, kasno liječenje kroničnih bolesti, slaba koordinacija i preopterećenost liječnika opće prakse dugo su generirali važne neučinkovitosti. Razlike u pristupu najboljoj medicinskoj praksi također su povezane sa zemljopisnim čimbenicima.

Zemljopisna raspodjela zdravstvene zaštite i drugih resursa, poput medicinske opreme i ljudskih resursa, razlikuje se diljem zemlje, a ljudima koji žive u udaljenim područjima ili otocima teže je pristupiti zdravstvenim uslugama. Većina bolnica u vlasništvu je županija, dok su samo visoko specijalizirane bolnice tercijarne njege u vlasništvu države. Također u ovom slučaju prijeti neučinkovitost zbog vlasničke strukture. Smatra se da neodgovarajuće upravljanje na lokalnoj razini predstavlja veliku prijetnju. Zadužene bolnice dobivaju povremene transfere od vlade, što je strategija upitne održivosti ako nije potkrijepljena strukturnim pristupom upravljanju bolnicama i cjelokupnom zdravstvu učinkovitom i primjerenom.

Županijski zavodi za javno zdravstvo prikupljaju zdravstvene statistike i sudjeluju u formuliranju i provedbi županijskih zdravstvenih programa za svoja područja, ali postoji malo strateškog planiranja kapitalnih ulaganja, a kvaliteta upravljanja često je heterogena u cijeloj zemlji, što znači da udaljenija područja imaju puno manje koristi od inovativnih pristupa lokalno upravljanjog zdravstva. Odluke o politikama ne temelje se na ekonomskim procjenama, poput analize troškova i koristi.

Jedno od glavnih pitanja odnosi se na neučinkovitu raspodjelu resursa, koja se često, umjesto planiranja unaprijed, koncentrira na retrospektivno financiranje gubitaka. Gubici su često svojstveni neučinkovitoj organizacijskoj strukturi bolnica i njihovom mehanizmu financiranja, koji im omogućuje apsorpciju sredstava bez jasne odgovornosti za njihovo korištenje. Zdravstveni sektor i dalje stvara zaostatke, ali ne poduzimaju se posebne mjere za razvoj održivijeg i učinkovitijeg sustava financiranja zdravstvene zaštite. Apsorpcija EU fondova i dalje je ograničena nedostatkom administrativnih kapaciteta i strateškog planiranja.

Hrvatska ima relativno dobre rezultate u kvaliteti osoblja, bolničkoj njezi, hitnoj njezi i privatnoj njezi. Elektronički propisi u Hrvatskoj sada su vrlo rašireni, sa 80 posto recepata u ljekarnama koji su elektronički. Ipak, stopa smrtnosti pacijenata od akutnog infarkta miokarda relativno je visoka, što implicira da bi prijemi u bolnice trebali biti kvalitetniji. Liste čekanja su posebno težak problem na koji se građani ponajviše žale, poglavito jer su često prisiljeni okrenuti se privatnom sektoru i platiti znatno veću cijenu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!