Potražnja građana za devizama pojačana je još od sredine prošle godine, što se može povezati s približavanjem uvođenja eura, no dnevni podaci banaka o prometima stranim sredstvima plaćanja pokazuju dodatni porast potražnje građana nakon ruske invazije na Ukrajinu
Iz HNB-a su Novom listu dali precizne podatke prema kojima su od početka godine do 23. veljače banke fizičkim osobama prosječno dnevno prodavale 12,4 milijuna eura, a od 24. veljače do 18. ožujka 20,9 milijuna eura. No, istovremeno su, kažu, porasli i iznosi otkupljenih deviza od građana, i to s 20,6 milijuna eura, na 26,3 milijuna eura.
'Tako se od početka ruske invazije na Ukrajinu zapravo tek blago smanjio iznos neto otkupljenih deviza od fizičkih osoba, sa 8,2 milijuna eura dnevno na 5,4 milijuna eura', ističu u HNB-u.
vezane vijesti
Ovaj se efekt osjeti i na tečajnici HNB-a, na kojoj kuna od početka rata u Ukrajini slabi prema euru pa je središnja banka ovaj tjedan opet, već drugi put u ožujku, intervenirala na deviznom tržištu, prodajom deviza, odnosno povlačenjem kuna iz optjecaja, a kako bi zaustavila daljnje klizanje domaće valute, koja se trenutno zaustavila na 7,57 kuna za euro.
Iz odgovora HNB-a može se zaključiti da su hrvatski građani na krizu uistinu reagirali slično kao i u nekim zemljama u regiji, potražnjom za devizama (u Srbiji je primjerice prava navala na mjenjačnice), no ipak puno blaže i s naglaskom na to da se na tržištu i dalje više deviza od građana otkupljuje, no što im se prodaje (ili obrnuto: građani i dalje više deviza prodaju no što ih otkupljuju).
Inače, kako su dodatno pojasnili u HNB-u, nekakvo je uobičajeno stanje da građani više deviza prodaju, nego što kupuju, a to je tako čak i u mjesecima izvan turističke sezone (u sezoni je posebno naglašen taj trend jer pristižu devize koje građani onda mijenjaju ili nose na štednju).
Iz podataka o dnevnom trgovanju banaka stranim sredstvima plaćanja vidljivo je da poslovne banke uobičajeno otkupljuju veće iznose deviza od fizičkih osoba (podaci uključuju rezidente i nerezidente, kao i promet banaka s mjenjačnicama) nego što im prodaju. To je slučaj čak i u mjesecima koji su izvan vrhunca turističke sezone, kad iznosi otkupljenih deviza redovito dostižu vrhunac.
Banke su, promatrano na mjesečnim podacima, posljednji put fizičkim osobama prodale više stranih sredstava plaćanja nego što su od njih otkupile još u veljači 2009., kažu u HNB-u. Navode da je potražnja fizičkih osoba za stranim sredstvima plaćanja pojačana još od sredine 2021.
Porast potražnje za devizama od sredine 2021. vjerojatno se može povezati s približavanjem očekivanog termina uvođenja eura jer su građani kupljene devize uvelike polagali na depozite kod banaka.
