O VLADINOM PRIJEDLOGU

HNB nije zabrinut rješenjem za švicarce

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 25.08.2015 20:48
  • Objavljeno 25.08.2015 u 18:06
Boris Vujčić

Boris Vujčić

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Hrvatska narodna banka (HNB) ocjenjuje da izravni troškovi najavljenoga konačnog modela za rješenje kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi trebali imati znatnije nepovoljne učinke na financijsku otpornost bankovnog sustava, a procjenjuje da bi ukupni trošak predloženog rješenja za banke bio između 5,5 te šest milijardi kuna

'Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i 6 milijardi kuna, odnosno 11-12 posto njihova kapitala', navodi se u priopćenju objavljenom na internet stranici središnje banke.

Napominjući kako utjecaj na pojedinačne banke koje imaju značajan portfelj kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi bio simetričan, iz HNB-a ocjenjuju kako bi se zbog predloženog djelomičnog otpisa njihova prosječna stopa ukupnoga kapitala smanjila otprilike za 1,5 postotnih bodova, odnosno da bi ona koncem godine mogla u prosjeku iznositi 21,6 posto.

Iz središnje banke ističu i kako njihovi preliminarni podaci, simulirani na temelju do sada dostupnih informacija, pokazuju da bi sve obuhvaćene banke i nakon provođenja te transakcije imale dovoljno kapitala da u cijelosti zadovolje regulatorne zahtjeve.

'Kako bi simulirani ukupan iznos zahtijevanog otpisa po predloženom modelu premašivao očekivanu godišnju dobit banaka u 2016., bankovni sustav u cjelini i većina pojedinačnih banaka ostvarili bi gubitak u toj godini. Ako se operativni rezultat banaka ne smanji, smanjenje kapitala moglo bi se u potpunosti nadoknaditi sredinom 2017. godine. Zbog gubitka u 2016. smanjio bi se iznos poreza na dobit koji bi banke trebale platiti u 2016. i 2017., a točnu simulaciju bit će moguće napraviti kada planirana regulativa bude detaljno razrađena', naglašavaju iz HNB-a.

Navode i kako činjenica da bi banke provele djelomičan otpis glavnica nakon konverzije kredita nominiranih u francima u eurske, koji bi iznosio 5,5 - 6 milijardi kuna, ima implikacije i na njihovu valutnu poziciju.

'Održavanje uravnotežene valutne pozicije zahtijevalo bi da banke kupe za kune 700 - 800 milijuna eura, što bi moglo utjecati na smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za cijeli ili značajan dio tog iznosa', zaključuje se u priopćenju središnje banke o mogućim implikacijama najavljenog rješenja za kredite nominirane u švicarskim francima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!