SIMPOZIJ O LOBIRANJU

'HGK zakazao u gospodarskoj diplomaciji'

Marijan Kostrenčić

Marijan Kostrenčić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

'Nažalost još uvijek je velika nepoznanica i fama kada se i spomene lobiranje', kazala je Milka Forcan, potpredsjednica Delta Holdinga te istaknula da je nužno što prije zakonski regulirati područje lobiranja koja će time konačno iz 'sive postati legalna djelatnost'

Usporedila je lobiranje s odnosima s javnošću prije desetak godina, kada je ta dio gospodarstva bila nepoznanica da bi sada 'svaki kafić i mala firma' imali svog PR agenta, kazala je okupljenima na 3. Međunarodnom simpoziju o lobiranju. Prisjećajući se prvih kontakata s lobistima kazala je da 'nema zemlje s više lobista od Slovenije'

Marijan Kostrenčić, ugledni gospodarstvenik i lobist, istaknuo je da se lobist mora prvo profilirati i izgraditi karijeru, što mu ubuduće daje ime i poziciju u društvu, koja je iznimno bitna u lobiranju.

'Kada stvorite ime i vrijednosni sustav vaš put u lobiranje ima jednu ozbiljnost', poručio je Kostrenčić te priznao da se lobiranju naučio kroz praksu.

Indirektno je napao ulogu HGK rekavši da nije dovoljno jako razvila gospodarsku diplomaciju te pozvao državu da administraciju u diplomaciji stavi najviše u službu gospodarstva. Zato je pitanjem ima li APIU utjecaja na imenovanje administracije u diplomaciji u neugodnu situaciju doveo predsjednika Agencije, Sani Ljubunčića

'Imamo mogućnost otvaranja ureda izvan Hrvatske', izbjegao je dati negativni odgovor Ljubunčić pa se pohvalio radom Agencije koja uskoro namjerava izdati katalog '100 projekata za ulaganje u Hrvatskoj'.

Umjesto najava budućih projekata Dubravko Miholčić, partner u Hauska&partneri, govorio je o svojem iskustvu u lobiranju. Na primjeru tri hrvatske šećerane pokazao je važnost lobista. Naime, pratili su, kaže, europsku regulativu i tržište šećera, dok je Hrvatska još imala neograničen izvoz šećera u EU, pri čemu se moglo na istom proizvodu postići mnogo više marže. Sudjelovali su, kaže, i u lobiranju za izvozne kvote šećera, gdje su krenuli od kvote od 90 tisuća tona, što je bio prijedlog ispregovarali duplo veću izvoznu kvotu, odnosno pravo na izvoz 180 tisuća tona šećera.

'Kod nas u poslovnoj zajednici ne postoji dovoljna svijest o važnosti lobista, ali s druge strane i 100 puta je više projekata za koje treba lobirati nego pravih lobista', istaknuo je Miholčić.

Agrokor koristi lobiste, a Gordan Radin, izvršni potpredsjednik kompanije, istaknuo je da nema uopće dileme da je lobiranje velikim tvrtkama potrebno. 'Zazirali smo od lobista na početku, možda zbog ljudi koji su nam usluge nudili', upozorio je Radin, ali ponovno istaknuo da time nije prestala potreba za njima.

Agrokor je osjetljiv i na najmanje promjene regulative, istaknuo je, jer je to kompanija s 28 milijardi kuna prihoda i čak 37 tisuća zaposlenih. 'Treba hitno urediti sivu zonu između interesnih skupina, lobista koji predstavljaju njihovu produženu ruku, te institucija', kaže Radin pa poručuje da bi zakon trebao iz lobiranja isključiti pregovaranje oko 'pojedinačnih stvari'.

Time bi se, zaključio je, postigla veća transparentnost poslovanja u ovom segmentu.

'Ako se posao kvalitetno i moralno odradi lobiranje može postati vrlo bitan segment našeg gospodarstva', zaključio je Radin.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi