Samo ove godine Fond je odobrio 72,59 milijuna kuna novih pozajmica. Danas bi trebao odobriti još dvije u vrijednosti od preko 14,2 milijuna kuna.

Riječ je mahom o zajmovima nelikvidnim tvrtkama - dio ih već ima blokirane račune, a neke su završile u stečaju. Drugim riječima, malo je vjerojatno da će HFP uspjeti naplatiti značajan dio odobrenih pozajmica. Većina tvrtki je državni novac potrošila za isplatu plaća pa je jasno da Vlada preko HFP-a ustvari kupuje socijalni mir.

Još početkom ove godine Upravni odbor HFP-a donio je odluku da više neće davati novčane pozajmice, već će krenuti u konačnu reorganizaciju. Deset mjeseci kasnije ništa se nije promijenilo. Od HFP-a nije stvorena nova institucija koja bi efikasno provodila upravljanje i prodaju tvrtki iz državnog portfelja, a jedina promjena dogodila se u Upravnom odboru koji je odlaskom iz ministarske fotelje napustio Damir Polančec

Predstavnik sindikata u Upravnom odboru Ozren Matijašević priznaje da je u nezahvalnoj poziciji zagovaratelja pozajmica tvrtkama jer je u 99 posto slučajeva riječ o novcu za isplate plaća.

'Drugo je pitanje golem iznos štete koji je takvim pozajmicama nanesen proračunu, i to iz jedinog razloga što HFP ne obavlja svoj posao odgovornog upravljanja državnom imovinom', ističe Matijašević.

U poslovima HFP-a koji su predviđeni statutom stoji i da daje pozajmice trgovačkim društvima. Sporno je pritom nepostojanje bilo kakvih kriterija.

Upravo to jedan je od glavnih razloga što je Fond za poslovanje u 2007. godini dobio uvjetno mišljenje Državne revizije. Revizija je utvrdila da su među 36 društava koji su 2007. godine dobili pozajmice i tri tvrtke u kojima država uopće nema udjele u vlasništvu