Gotovo svaki kombajn proizveden u Županji se izveze

'Svi modeli koje smo lansirali iz Županje pokazali su se dosta dobrima. Ne mogu izdvojiti nijedan posebno, ali T6, C7 i C9 tri su linije koje drže najveći dio naše proizvodnje. Dok je T6 manji ekonomični model, C7 i C9 su nešto veći, tako da smo njima pokrili kupce. Iduće godine planiramo inovirati C7 i C9 u koje ćemo ugraditi kompletno nove motore sa znatno smanjenim emisijama u okoliš', najavljuje za tportal Damir Kobaš, generalni direktor SDF Žetelica Županja.

Do kraja ove godine Županjci će proizvesti 410 kombajna, a iduće će za još 20 komada podići svoju ljestvicu proizvodnje. Prije deset godina, proizvodnja je krenula sa stotinu komada. Vrijednost kombajna različita je i ovisi o modelu, a kreće se od minimalnih 100.000 do 250.000 eura.

'Kada podvučemo crtu i gledamo protekle dvije godine, svake imamo rast od minimalno pet posto. Sukladno s tim rastu i prihodi. Prošlu smo godinu završili s 416 milijuna kuna prihoda, a za ovu je još prerano govoriti, ali očekujemo povećanje', dodaje on.

Najveći kupci Francuzi i Nijemci

Gotovo svaki kombajn koji ovdje proizvedu i izvezu. Preko 98 posto njih završava na stranim tržištima. Najveći kupci su im Francuzi i Nijemci gdje završi polovica proizvodnje.

'Na rusko tržište smo planirali plasirati između pet i deset posto ukupne proizvodnje. No kada je došlo do poremećaja u tom dijelu svijeta vezano za sukob Rusije i Ukrajine, došlo je i do pada. Prošle godine u Ukrajini nismo prodali ništa, a ove godine nam se nešto vratilo to tržište. Rusija je uvijek različita, od godine do godine. No ono nam nije toliko značajno tržište, jer kada smo na njemu pali, uspjeli smo se orijentirati na neka druga poput Kazahstana, Irana, Turske', objašnjava Kobaš.

Kombajna iz Županje ima i u Italiji, Španjolskoj te nešto manje na sjeveru Europe, Danskoj, Belgiji, Latviji, Litvi te istoku, u Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Hrvatskoj.

Talijani utrostručili broj radnika

Otkad ih je 2005. preuzela svjetski poznata grupacija SDF, broj radnika narastao je sa 135 na 340 koliko ih je prosječno bilo zaposleno na razini ove godine. Broj im se povećava u sezoni, tako je primjerice u lipnju bilo između 410 i 420 radnika.

'Imamo i nemamo problema sa stručnim kadrom. Gotovog kadra teško je pronaći na tržištu rada. Stoga dosta ulažemo u školovanje radnika u suradnji sa školama metalske struke na području Županje i Vinkovaca. No primamo i radnike s određenim iskustvom. U posljednje vrijeme sve nam je veći problem pronaći dovoljan broj zavarivača i lakirera. Primamo i radnike koji imaju minimalno znanja na tom području, pa uz probni rad od mjesec ili dva uče posao pod nadzorom kvalificirane osobe koja vodi taj posao', zaključuje Kobaš.