Predstavnici zemalja G20 raspravljali su o prijedlogu na summitu u São Paulu, Brazil, dvije godine nakon što je povijesni sporazum pokazao da svijet može djelovati zajedno u postavljanju minimalne porezne stope od 15 posto za multinacionalne kompanije.

Prema EU Tax Observatoryiju, super bogati u velikim zemljama plaćaju puno manji udio svojih prihoda na poreze od običnih ljudi. Njihovo bogatstvo se vrlo slabo oporezuje, po efektivnim stopama od samo 0%-0.5%.

Uobičajene su prakse koje dovode do gubitka prihoda država. Ilegalne aktivnosti poput izbjegavanja plaćanja poreza, iskorištavanje rupa u zakonima o porezima ili jednostavno preseljenje u zemlje s nižim poreznim stopama. Sve ovo rezultira manjkom prihoda za države, što je posebno problematično u vremenima kada javni dug raste i kada su prihodi vlada sve potrebniji.

'Progresivno oporezivanje ključni je stup demokratskih društava', rekao je čelnicima Gabriel Zucman, direktor istraživačke skupine koju podupire EU, na summitu koji je završio u četvrtak. Trenutačni šaroliki porezni režimi u svijetu ne uspijevaju 'ispravno oporezovati pojedince s najvećom mogućnošću plaćanja poreza', dodao je Zucman.

Slično tome, prošlomjesečno izvješće međunarodne organizacije Oxfama kaže da 'u zemljama uključujući Brazil, Francusku, Italiju, UK i SAD, superbogati plaćaju efektivnu poreznu stopu nižu od prosječnog radnika.'

Gotovo 80 posto svjetskih milijardera živi u zemljama G20, pokazuju podaci Oxfame.

EU Tax Observatory predložio je postavljanje minimalnog globalnog poreza od 2 posto na neto bogatstvo milijardera — to jest, vrijednost njihove imovine nakon što se oduzmu njihovi dugovi — za što procjenjuje da bi moglo generirati 250 milijardi dolara godišnje .

To je jednako polovici sredstava potrebnih afričkim zemljama svake godine za prelazak na čišće izvore energije.

Milijarderi koji već plaćaju 2 posto neće biti dodatno oporezovani prema prijedlogu.

Postizanje dogovora među G20, koji među ostalima uključuje Sjedinjene Države, Europsku uniju, Kinu, Indiju, Brazil, Saudijsku Arabiju i Argentinu, bit će teško i moglo bi potrajati jako dugo.

'Ovo je tek početak puta. Pregovori o minimalnom porezu na korporacije trajali su godinama', rekao je za CNN Quentin Parrinello, viši savjetnik za politiku EU Tax Observatoryja.

'Ali međunarodni sporazum se u to vrijeme činio utopijskim, a sada ga imamo — tako da postoji presedan.'

Parrinello je rekao da su superbogataši mogli sakriti svoj novac i izbjeći plaćanje pozamašnih poreza tako što su ga, na primjer, parkirali u holding kompanijama, zakladničkim fondovima ili ga koristili kao kolateral protiv zajmova.

Globalni minimalni porez na milijardere bio bi kompliciraniji za provedbu od onog koji je uveden za korporacije, kaže Arun Advani, profesor ekonomije na Sveučilištu Warwick.

Multinacionalne tvrtke imaju sjedište u više zemalja, rekao je za CNN, što olakšava određivanje koje vlade trebaju zahtijevati plaćanje poreza i stoga procjenu je li tvrtka platila globalnu minimalnu stopu. Nasuprot tome, milijarderi su često mobilniji, zbog čega nije jasno koje bi vlasti trebale iskoristiti njihovo bogatstvo.

Pojedinci također obično plaćaju veći broj poreza od tvrtki, rekao je Advani, kao što su porezi na dohodak, kapitalne dobitke i doprinose za socijalno osiguranje. 'Harmonizirati sve te stvari na međunarodnoj razini prilično je teško učiniti.'