INTERVJU: dan špicer

[FOTO/VIDEO] 'Dokaz smo da jedna mala Hrvatska ima što ponuditi Europi. Na našim uspjesima zavide nam izviđači iz mnogih europskih država'

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 04.03.2021 15:15
  • Objavljeno 04.03.2021 u 15:15
Dan Špicer, poslovni direktor SIH-a i glavni koordinator kampanje Boranka

Dan Špicer, poslovni direktor SIH-a i glavni koordinator kampanje Boranka

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Savez izviđača Hrvatske (SIH) nagrađen je od Europskog parlamenta za svoju kampanju Boranka - veliku akciju pošumljavanja dalmatinskih požarišta. Nagrada Europski građanin dodjeljuje se jednom godišnje za izniman doprinos u promoviranju europskih vrijednosti. Hrvatski izviđači su prva organizacija toga tipa koja je osvojila tu nagradu. Tim povodom razgovarali smo s Danom Špicerom, poslovnim direktorom SIH-a i glavnim koordinatorom kampanje Boranka

Kampanju Boranka 2018. godine pokrenuo je SIH u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Hrvatskim šumama i Splitskim skautskim zborom kao odgovor na katastrofalne požare koji su 2017. poharali Dalmaciju.

Ukupno je do sada u tri godine kampanje u akcijama pošumljavanja sudjelovalo više od 7000 volontera koji su na požarištima u okolici Splita, Solina, Makarske i Zadra posadili više od 85.000 novih stabala.

Što vam znači nagrada Europski građanin? Vi ste prvi izviđački savez u Europi koji ju je dobio.

To nas čini dodatno ponosnima jer je naš savez, kao i naša država, jedan od najmanjih u EU, a prvi smo koji su dobili ovo vrijedno priznanje. Mogu slobodno reći da nam naši prijatelji izviđači iz drugih europskih država već podosta zavide na dosadašnjim uspjesima koje smo ostvarili. Mnogi od njih su nas već zvali da im predstavimo koncept kampanje Boranka i željni su provoditi slične aktivnosti i u svojim državama. To je i dokaz da jedna mala Hrvatska ima što ponuditi Europi.

Kako ste uopće došli na ideju pokretanja Boranke?

Kampanja Boranka nastala je kao odgovor na katastrofalne požare koji su 2017. poharali Dalmaciju. Kao izviđači, morali smo napraviti nešto nakon što su izgorjeli deseci tisuća hektara šuma. Tako smo organizirali prvo svoje volontere, a uz to brojne druge organizacije kao partnere, pokrovitelje i sponzore. Povezali smo se sa sjajnim ljudima iz kreativne agencije IMAGO te su nam u potpunosti besplatno pomogli osmisliti cijelu kreativnu kampanju Boranke i izradili vizualni identitet kampanje. Uključile su se i Hrvatske šume i HGSS kao primarni partneri, a onda i Ravnateljstvo civilne zaštite, Hrvatska vatrogasna zajednica, ministarstva, škole, strana veleposlanstva, brojne domaće i strane tvrtke i institucije. Pošumljavanje je odjednom postalo hit u Hrvatskoj pa su nam se priključivali volonteri iz svih krajeva Hrvatske, ali i mnogi stranci. Tako smo lani imali i volontere iz SAD-a, Kanade, Australije, Novog Zelanda… Boranka je u nepune tri godine ujedinila čitavu Hrvatsku, a po broju uključenih volontera i posađenih sadnica na požarištima postala je i najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi.

  • +6
  • +3

Boranka: Izviđači Zelene patrole Rajić s volonterima u pošumljavanju Mosora

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Kakvi su vam daljnji planovi s tom akcijom? Planirate li neke nove?

Boranka definitivno ide dalje. Svake jeseni nastavljamo pošumljavati požarišta Dalmacije, a ovogodišnje aktivnosti ovisit će primarno o epidemiološkoj situaciji. Nadamo se da ćemo biti u mogućnosti uključiti onoliko volontera koliko ih želi sudjelovati, a svake godine sve ih je više. Također, nadamo se da ćemo moći nastaviti s edukativnim akcijama Boranke u školama i vrtićima učeći djecu o važnosti šuma, zaštiti prirode i učincima klimatskih promjena. Ove godine planiramo i svojevrsnu nadogradnju Boranke te nam je želja početi održavati akcije pošumljavanja i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, uključiti djecu i mlade, ali i sve druge zainteresirane građane u akcije pošumljavanja s ciljem da svatko od njih može zasaditi svoja stabla te na taj način i osobno umanjiti vlastiti ugljični otisak. Naime klimatske promjene, ali i utjecaj svakog od nas na prirodu i okoliš sve su veći te smatramo da je izuzetno važno odmalena učiti ljude vlastitoj odgovornosti prema klimi i okolišu. Ovaj projekt omogućit će građanima, ali i tvrtkama, da dio emisija CO2 koje proizvode kao pojedinci ili organizacije osobno kompenziraju kroz sadnju stabala. Dokazano je da su šume najveći ljudski saveznik u borbi protiv klimatskih promjena te da najviše pomažu u apsorpciji CO2, stakleničkog plina koji je najznačajniji uzročnik klimatskih promjena danas. Umanjujući vlastiti ugljični otisak, svatko od nas može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

Koliko članova trenutno broji Savez izviđača Hrvatske? Koliko su djeca zainteresirana za učlanjivanje i bilježite li posljednjih godina rast ili pad interesa?

Savez izviđača Hrvatske danas broji oko 3500 članova, po čemu je najveća organizacija za neformalni odgoj djece i mladih u Hrvatskoj, ali i najveća volonterska organizacija jer volonteri Saveza godišnje odrade oko 300.000 sati, što je desetina svih volonterskih sati u Hrvatskoj. Savez danas ima 60-ak aktivnih izviđačkih udruga širom Hrvatske. Djeca su sve zainteresiranija za izviđače, ali i općenito za boravak u prirodi, što vežemo i uz širu društvenu osviještenost što se tiče povratka prirodi. U posljednjih nekoliko godina sve je više izviđača, a neke udruge čak imaju liste čekanja.

Šicer kaže da im prijatelji izviđači iz drugih europskih država već podosta zavide na dosadašnjim uspjesima

Šicer kaže da im prijatelji izviđači iz drugih europskih država već podosta zavide na dosadašnjim uspjesima

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kakva sve znanja i iskustva dijete stječe među izviđačima?

Izviđaštvo nije jednodnevni tečaj, već pokret koji nas uči životu, odgovornosti, timskom radu, samopouzdanju i samoinicijativi, brizi za slabije i nemoćne, snalaženju u novonastalim situacijama i još mnogo toga. Glavna svrha izviđačkog pokreta je, kroz stečena znanja i vještine, stvaranje odgovornih pojedinaca koji aktivno doprinose zajednici i društvu. Ne kaže se slučajno da izviđači stvaraju bolji svijet.

Kad ste se vi uključili u izviđače? Što najviše pamtite?

Osobno sam se uključio u izviđače već s osam godina i sigurno je da su me izviđači u najvećoj mjeri oblikovali kao osobu. Puno toga što danas znam naučio sam upravo kroz izviđače – od stvarnog prijateljstva i ljubavi prema prirodi do organizacijskih i liderskih vještina. Izviđači su mnogima pružili i prve ljubavi, otkrivanje sebe, ali i društva oko sebe. Pamtim puno toga lijepoga i korisnoga, druženja, izlete, avanture, istinska prijateljstva. Kad s nekim provedete dva tjedna u šatoru, o toj osobi znate gotovo sve i mnogi od nas ostali smo prijatelji za cijeli život. Možda najviše pamtim međunarodna druženja, izviđačke smotre na kojima je znalo biti po 20-30 tisuća izviđača iz čitave Europe, pa i svijeta. Prijateljstva koja su stvorena održavamo i dan-danas. I taj poseban osjećaj zajedništva u istom cilju je predivan. Imati prijatelje u toliko zemalja svijeta zaista je prekrasno.

  • +25
  • +22

I predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je u akciji Boranka u studenom prošle godine

Izvor: Pixsell / Autor: Miroslav Lelas/PIXSELL

Kako se pandemija odrazila na rad Saveza? Sigurno je bilo manje aktivnosti, manje novih članova...

Kako u ostalim segmentima društva, tako se i u izviđačima pandemija odrazila na rad. Velik dio aktivnosti, zbog epidemioloških mjera, nismo mogli održati, a to se naravno odrazilo i na članstvo. Ipak, povratkom toplijeg vremena, a nadamo se i poboljšanjem epidemiološke situacije, jedva čekamo povratak u prirodu i brojne aktivnosti koje su pred nama. Ovdje želim naglasiti da izviđači, iako nisu mogli provoditi velik dio standardnih aktivnosti, od prvog dana pandemije, ali i potresa, uključeni su kroz izviđačku pričuvnu postrojbu civilne zaštite u pomaganje ljudima i zajednici. Za vrijeme prošlogodišnje pandemije stotine izviđača aktivno su sudjelovale u akcijama podizanja trijažnih šatora, pretvaranju Arene u sekundarnu bolnicu, istovaru aviona s medicinskom pomoći, ali i dostavi hrane i pomoći potrebitima. Od prvog dana potresa pa sve do danas naši volonteri prisutni su na potresom pogođenim područjima te su već do sada odradili više od 6000 volonterskih sati – pomažući lokalnom stanovništvu, organizirajući kampove, dostavljajući hranu, lijekove i opremu te sudjelujući u brojnim drugim aktivnostima. I to znači biti izviđač, biti u stanju u kratkom vremenu organizirati volontere i nesebično pomagati onima kojima je potrebna pomoć.

Kako se financira Savez?

Savez se financira na više načina. Primarno kroz projektne aktivnosti, uglavnom kroz europske projekte. Trenutno smo i korisnici potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Financiramo se i kroz članarine, a dosta i kroz sponzorstva i donacije. Postoje i razni fondovi Svjetske izviđačke organizacije koji su nam na raspolaganju i koje aktivno koristimo. Nedavno smo osnovali i Zakladu izviđačkog prijateljstva koja će kroz donacije i Klub prijatelja izviđača financirati brojne izviđačke aktivnosti u Hrvatskoj. To će biti i način da se u podršku izviđačkom pokretu uključe brojni građani koji su u nekom trenutku svog života bili izviđači i pamte to doba kao izuzetno pozitivno. Takvih je danas mnogo te računamo na to da će dio njih sigurno htjeti postati članovi Kluba prijatelja izviđača i na taj način pomoći u razvoju budućih generacija djece i mladih. Bitno je naglasiti da je Savez izviđača volonterska organizacija te da su svi naši voditelji isključivo volonteri koji za to ne primaju nikakvu naknadu. To je tako u izviđačima u cijelom svijetu jer našim volonterima to je poziv i način života i to se nikada neće promijeniti. Sredstva koja prihodujemo služe nam za odvijanje projekata te sufinanciranje aktivnosti našim članovima.

Dan Špicer i Boris Vujnović, glavni načelnik SIH-a

Dan Špicer i Boris Vujnović, glavni načelnik SIH-a

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U kojim ste sve europskim projektima sudjelovali? Zbog čega vam je to važno?

Do sada smo koristili sredstva uglavnom kroz programe Erasmus + poput K1, K2 i program Europskih snaga solidarnosti. Ti projekti omogućavaju nam veliku mobilnost volontera, ali i odvijanje aktivnosti s volonterima koje inače ne bismo mogli sami financirati. Uglavnom se radi o projektima u kojima naši i volonteri iz drugih europskih država provode aktivnosti u kojima pomažu zajednici ili prirodi, a postoji i dosta projekata međunarodne razmjene u kojima izviđači upoznaju druge kulture i običaje, a sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja planiraju i provode razne aktivnosti. To su izuzetno korisni i vrijedni programi jer omogućuju mladima izmjenu iskustava i upoznavanje drugih kultura i načina rada te potiču zajedništvo i uključivost.

Koliko je djeci uopće bliska ideja Europske unije? Vide li tu priliku za sebe ili im je sve to samo 'dosadna politika'? Imaju li dovoljno informacija o EU?

Mogu reći da onima koji su bili uključeni u neke od europskih programa i imali priliku putovati te upoznavati svoje vršnjake iz drugih zemalja, učiti druge kulture i običaje, to je izuzetna prednost i nešto što će ih pozitivno obilježiti za cijeli život. Siguran sam da će mnoga djeca i mladi koji su imali takva iskustva znati iskoristiti i druge prilike i prednosti koje pruža Europska unija. Ima li dovoljno takvih programa te imaju li općenito djeca i mladi dovoljno informacija o tome – rekao bih još uvijek nedovoljno, ali vjerujem da će u nadolazećem vremenu te novom europskom razdoblju (2021.-2027.) tih prilika biti sve više. Vjerujem da će biti prilika za uključenje u razne europske programe toliko da će svi koji će htjeti imati priliku uključiti se. A oni koji neće možda će požaliti za propuštenim prilikama pa će se uključiti s vremenom.

Boris Vujnović, glavni načelnik Saveza izviđača Hrvatske

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj kao dio kampanje Zajednoza.eu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!