izglasano u srijedu

Europski parlament traži još veće smanjenje ugljičnih emisija - barem 60 posto do 2030.

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 08.10.2020 10:50
  • Objavljeno 08.10.2020 u 10:50
Europski parlament

Europski parlament

Izvor: EPA / Autor: OLIVIER HOSLET

Sve države članice Europske unije moraju postati klimatski neutralne do 2050., istaknuo je Europski parlament i zatražio ambiciozne ciljeve smanjenja emisija za 2030. i 2040. Parlament je u srijedu s 392 glasa za, 161 glasom protiv i 142 suzdržana usvojio pregovaračko stajalište o europskom propisu o klimi. Cilj je tog propisa pretvoriti političko obećanje da će Unija postati klimatski neutralna do 2050. u pravnu obvezu. Time će se europskim građanima i poduzećima pružiti pravna sigurnost i predvidljivost koje su potrebne za planiranje tranzicije.

Europarlamentarci ustraju na tome da i Unija i sve države članice pojedinačno moraju postati klimatski neutralne najkasnije 2050. te da poslije toga Unija treba ostvarivati 'negativne emisije'. Traže i da se osiguraju dostatna sredstva za ostvarenje tog cilja.

Komisija mora do 31. svibnja 2023. u redovnom zakonodavnom postupku predložiti putanju napretka na razini Unije za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. Pritom treba u obzir uzeti ukupne preostale emisije stakleničkih plinova do 2050. kako bi se ograničio porast temperature u skladu s Pariškim sporazumom. Putanja napretka preispitivat će se nakon svakog globalnog pregleda stanja.

Parlament je zatražio i osnivanje Europskog vijeća za klimatske promjene (ECCC) kao neovisnog znanstvenog tijela koje će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti napredak.

Trenutačni cilj smanjenja emisija za 2030. iznosi 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. Komisija je nedavno u izmijenjenom prijedlogu europskog propisa o klimi predložila da se taj cilj poveća na 'najmanje 55 posto' Parlament je sada zatražio ambiciozniji cilj od 60 posto, dodajući da bi se nacionalni ciljevi trebali povećavati na financijski učinkovit i prihvatljiv način.

Zastupnici su od Komisije zatražili i da provede procjenu učinka i na temelju nje predloži međucilj za 2040. kako bi se osiguralo da je Unija na pravom putu da postigne cilj za 2050.

K tome, smatraju da bi Europska unija i države članice trebale do 31. prosinca 2025. postupno ukinuti sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva te su naglasili da treba i dalje raditi na smanjenju energetskog siromaštva.

Nakon glasanja, izvjestiteljica Jytte Guteland (S&D, Švedska) izjavila je: 'Usvajanjem izvješća poslali smo jasnu poruku Komisiji i Vijeću prije nadolazećih pregovora. Očekujemo da sve države članice postignu klimatsku neutralnost najkasnije 2050., a da bismo to postigli trebamo konkretne međuciljeve za 2030. i 2040. Zadovoljna sam što je u prijedlog uvršten proračun stakleničkih plinova, u kojem se utvrđuje ukupna preostala količina emisija stakleničkih plinova koja bi se mogla emitirati najkasnije do 2050., ne ugrožavajući pritom obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma.”

Parlament može započeti pregovore s državama članicama čim Vijeće dogovori zajedničko stajalište. Nakon što je odlukom Europskog vijeća (2019.) prihvaćen cilj klimatske neutralnosti do 2050., Komisija je u ožujku 2020. iznijela prijedlog europskog propisa o klimi kojim bi to postala pravna obveza za Uniju.

Parlament je zagovarao ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!