Rekordne vrućine, suše i požari ovog su ljeta snažno pogodili europsko gospodarstvo, od energetike i poljoprivrede do riječnog prometa i turizma. Ekonomisti procjenjuju da se ukupna šteta već mjeri u stotinama milijardi eura, a upozoravaju da je ovo tek početak
Ekstremno ljeto 2026. pokazuje da klimatske promjene za Europu više nisu problem budućnosti. Rekordne temperature i suša već ostavljaju ozbiljne posljedice na gospodarstvo, energetiku, promet, poljoprivredu, turizam i javno zdravstvo.
Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, a ekonomisti i znanstvenici procjenjuju da se ovogodišnji gospodarski udar već može mjeriti u stotinama milijardi eura.
Poseban problem predstavlja činjenica da se više ekstremnih pojava događa istodobno. 'Imamo toplinske valove, suše, šumske požare... Ti se događaji odvijaju istodobno i uglavnom u istim regijama, zbog čega se njihove posljedice međusobno pojačavaju', upozorila je ekonomistica Sveučilišta Mannheim Sehrish Usman.
vezane vijesti
Rijeke presušuju, nuklearke smanjuju proizvodnju
Nizak vodostaj Rajne i Dunava ozbiljno je ograničio teretni promet tim ključnim europskim plovnim putovima. Više od šest nuklearnih reaktora moralo je zaustaviti ili smanjiti proizvodnju zbog problema s hlađenjem, dok su procjene poljoprivrednih prinosa također smanjene.
Usjevi koji se beru kasnije tijekom godine, poput kukuruza i suncokreta, već su tijekom srpnja zabilježili procijenjene gubitke od šest do sedam posto.
ING procjenjuje da će samo prekid prometa Rajnom ove godine smanjiti njemački BDP za 0,3 postotna boda. Mađarska MBH Bank procjenjuje da svaki tjedan tijekom kojeg najveća tamošnja nuklearna elektrana ne radi smanjuje mađarski BDP za oko 0,1 postotni bod.
Samo dva tjedna vrućine skupo koštala Europu
Njemački osiguravatelj Allianz procjenjuje da će samo dvotjedni lipanjski toplinski val smanjiti europski BDP za približno 0,3 postotna boda.
A to je tek dio računa.
'Ukupni trošak ove godine bit će mnogo veći. Ova procjena ne uključuje požare, suše, poplave ni očekivani El Niño', rekao je ekonomist Allianza Hazem Krichene.
Problem je još izraženiji uzme li se u obzir da se za eurozonu ove godine očekuje gospodarski rast od samo oko jedan posto.
Allianz procjenjuje i da bi klimatske promjene do 2030. mogle smanjiti rast najizloženijih gospodarstava, poput Španjolske, Francuske i Italije, za pet do sedam posto.
Turisti bi mogli početi bježati sa juga Europe
Velike promjene očekuju se i u turizmu, posebno u tradicionalno popularnim mediteranskim zemljama.
'Možete li zamisliti turiste kako hodaju južnom Italijom ili Španjolskom na 45 stupnjeva? Ja ne mogu', rekao je ekonomist ING-a Carsten Brzeski.
Procjenjuje da bi južna Europa mogla dobivati više turista tijekom proljeća, jeseni i zime, ali istodobno gubiti dio tradicionalne ljetne sezone jer će se turisti sve češće okretati hladnijem sjeveru kontinenta. To bi moglo ozbiljno pogoditi gospodarstva koja snažno ovise o ljetnom turizmu.
Vrućine dižu i cijene hrane
Ekstremne temperature i suše utječu i na cijene hrane, što stvara novi problem Europskoj središnjoj banci u borbi protiv inflacije.
Istraživač Maximilian Kotz procijenio je da su ekstremne vrućine 2022. preko poskupljenja hrane povećale inflaciju eurozone za oko 0,34 postotna boda, pri čemu je južna Europa bila posebno pogođena.
Problemi s riječnim prometom dodatno otežavaju dopremu goriva u pojedine dijelove kontinenta, što povećava razlike u cijenama među državama i regijama.
Državni proračuni pod sve većim pritiskom
Klimatske katastrofe stvaraju dvostruki udar na javne financije. Države istodobno gube porezne prihode zbog slabije gospodarske aktivnosti i moraju trošiti više na gašenje požara, sanaciju šteta te prilagodbu infrastrukture.
Allianz procjenjuje da bi izgubljeni gospodarski rast mogao smanjiti godišnje porezne prihode za čak 1,8 posto u Francuskoj te oko 1,3 posto u Italiji i Španjolskoj.
Problem dodatno otežava visoka zaduženost pojedinih europskih država, koje istodobno moraju povećavati izdvajanja za obranu, energetsku tranziciju i prilagodbu klimatskim promjenama.
Ekonomisti zato upozoravaju da bi rast državnih dugova u budućnosti mogao stvoriti novi pritisak i na Europsku središnju banku.
Najveći račun, međutim, možda neće stići odmah. Istraživanja pokazuju da posljedice ekstremnih vremenskih događaja mogu godinama opterećivati gospodarstvo kroz slabije investicije, nižu produktivnost i rast javnih troškova.
'Očekivali biste da je šteta najveća u godini kada se katastrofa dogodi, a zatim postupno nestaje. Mi pronalazimo upravo suprotno', upozorila je Usman.
