Godine 2021. Rusija je bila najveći dobavljač energije u EU-u, i to s 45 posto ugljena, 36 posto plina i 25 posto uvoza nafte. No ta se situacija dramatično promijenila 2022. Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 24. veljače prošle godine, EU je uveo sankcije na uvoz ugljena (potpuni embargo od kolovoza 2022.) i djelomično na uvoz nafte (embargo na pomorsku naftu od 5. prosinca 2022. i rafinirane naftne proizvode od 5. veljače 2023.).

Iako nije bilo embarga na plin, zalihe su bile ograničene zbog smanjene opskrbe i naknadnog zatvaranja oba plinovoda Sjeverni tok (1 i 2) na neodređeno vrijeme. EU trenutno još uvozi plin preko Turskog toka i plinovoda Družba, kao i LNG (ukapljeni prirodni plin) iz Rusije.

Posljednji dostupni podaci pokazuju da je u trećem kvartalu 2022. EU uvezao samo 13 posto ugljena, 18 posto plina i 14 posto nafte iz Rusije. Time je, navode iz Europskog parlamenta (EP), postignut značajan napredak u poboljšanju energetske sigurnosti EU-a, uz istovremeno smanjenje oslanjanja na ruska fosilna goriva.

'EU je uložio zajedničke napore kako bi diversificirao svoju opskrbu energijom, napunio skladišta plinom, smanjio potražnju za energijom, povećao energetsku učinkovitost i potaknuo implementaciju obnovljivih izvora energije', ističu iz EP-a.

Neke države odlučile su privremeno vratiti u pogon rudnike ugljena dok su druge odlučile odgoditi gašenje nuklearne elektrane ili pak otvoriti nove. Kako svih 27 država članica uvozi energiju, EU i dalje ovisi o vanjskim dobavljačima. U 2022. EU se uspio nositi bez prekida u opskrbi; ipak, nedavno IEA-ino (Međunarodna agencija za energiju) izvješće procjenjuje da bi se EU mogao suočiti s manjkom od gotovo 30 milijardi kubičnih metara prirodnog plina iduće zime u potencijalnom scenariju daljnjeg pada ruskih zaliha, porasta potražnje za LNG-om u Kini i lošeg vremena.

Stoga EU sada mora udvostručiti svoje napore, nadovezujući se na dosadašnji napredak dok prelazi s kratkoročnog upravljanja krizom na rješavanje problema izazova osiguravanja dugoročne energetske sigurnosti ne samo 2023., već i u godinama koje slijede.

U 2022. EU je poduzeo različite mjere za ublažavanje energetske krize. To je uključivalo usvajanje nekoliko novih regulativa, među ostalim revizije postojećih energetskih direktiva i provođenje novih političkih strategija.

U svibnju 2022. Europska komisija usvojila je REPowerEU, plan osmišljen za diversifikaciju izvora energije, prijelaz na čiste i obnovljive izvore, smanjenje potražnje i povećanje energetske učinkovitosti. EU je povećao uvoz LNG-a od dobavljača kao što su Norveška, Katar i SAD. Plan REPowerEU temelji se na potpunoj provedbi paketa 'Spremni za 55 posto'. U tom se paketu utvrđuje cilj postizanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Europskim zelenim planom.

Kako zemlje EU-a provode plan REPowerEU?

Zemlje EU-a svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost u okviru instrumenta Next Generation EU dodaju posebna poglavlja kako bi financirale ključna ulaganja i reforme kojima će se doprinijeti postizanju ciljeva iz plana REPowerEU. Ti ciljevi uključuju uštedu energije, diversifikaciju opskrbe energijom i brže uvođenje obnovljivih izvora energije.

Konkretno, reforme i ulaganja trebali bi biti usmjereni na:

• poboljšanje energetske infrastrukture i objekata kako bi se zadovoljile neposredne potrebe za sigurnošću opskrbe plinom, pa tako i ukapljenim prirodnim plinom (UPP), a posebno omogućila diversifikacija opskrbe u interesu EU-a u cjelini
• povećanje energetske učinkovitosti zgrada
• dekarbonizaciju industrije
• povećanje proizvodnje i primjene održivog biometana i vodika proizvedenog iz obnovljivih ili nefosilnih izvora
• povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora i ubrzavanje njezina uvođenja
• suzbijanje energetskog siromaštva
• poticanje smanjenja potražnje za energijom
• rješavanje pitanja unutarnjih i prekograničnih uskih grla u prijenosu i distribuciji energije te podupiranje prometa bez emisija i njegove infrastrukture, uključujući željeznice
• podupiranje skladištenja električne energije.

Osim Rusije, glavni dobavljači plina za plinovode EU-a su Alžir, Azerbajdžan, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nadalje, Uredba Vijeća EU-a iz lipnja 2022. o skladištenju plina postavila je obvezujući cilj popunjavanja kapaciteta od 80 posto u prošloj godini. Države članice su brzom implementacijom uredbe popunile skladišne kapacitete 80 posto u rujnu 2022. i 90 posto već u listopadu. Međutim ostaje zabrinutost oko postizanja te razine u 2023. zbog geopolitičkih i meteoroloških neizvjesnosti.

REPowerEU je pokrenuo plan 'Uštedite energiju', kojim je predložio broj kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera za njenu uštedu. Uredbom Vijeća EU-a od kolovoza 2022. o koordiniranim mjerama smanjenja potražnje za plinom postavljen je dobrovoljni cilj za smanjenje potrošnje plina za 15 posto u državama članicama između 1. kolovoza 2022. i 31. ožujka 2023.

Uredba Vijeća EU-a od listopada 2022. o hitnom slučaju intervencija za rješavanje problema visokih cijena energije obvezala je države članice na obvezujuće smanjenje vršne energije od pet posto potrošnje električne energije te šire dobrovoljno smanjenje potrošnje električne energije od deset posto između 1. prosinca 2022. i 31. ožujka 2023. Ova privremena pravila o smanjenju potražnje za plinom i električnom energijom mogu se produžiti, naglašeno je u EP-u.

Cilj Uredbe je, među ostalim, pojednostaviti postupke izdavanja dozvola za projekte obnovljive energije, posebice solarnih instalacija, dizalica topline i projekata koji uključuju ponovno napajanje postrojenja za obnovljivu energiju. Kako bi osigurao energetsku sigurnost 2023., EU se suočava s višestrukim izazovom pronalaženja načina za smanjenje potrošnje energije, poboljšanje energetske učinkovitosti, ubrzavanje uvođenja obnovljivih izvora energije i domaće proizvodnje energije, proširenje kapaciteta LNG-a, povećanje diversifikacije opskrbe plinom i jačanje svoje strateške autonomije u energetskom polju, istovremeno osiguravajući prijelaz na čistu energiju u skladu s klimatskim ciljevima EU-a.

'Kad govorimo o energiji, o njoj nismo toliko ozbiljno razmišljali kao što je to danas. Bilo je energije, cijena je bila povoljna, ni proizvođači ni potrošači nisu se o tome brinuli, opustili smo se. No nakon rata u Ukrajini postali smo svjesni važnosti energije, počeli smo razmišljati o alternativnim izvorima, energetskoj obnovi zgrada, solarima. No ne idu jednako brzo stvari u svim državama, zaostajemo, među ostalim i moja Hrvatska', istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego, kojeg je zanimalo hoće li EP ovo ljeto iskoristiti za dodatne kontrole, razgovore i nadzor u državama članicama kako ide provedba svih preuzetih obaveza oko povećanja energije iz alternativnih izvora te koliko bi trajali prijenos i priključenje kućanstava na obnovljive izvore energije.

U svojoj rezoluciji iz svibnja 2022. o 'Društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini za EU – jačanje kapaciteta EU-a za djelovanje', Parlament je naglasio 'važnost osiguranja energije za suverenitet i neovisnost o ruskoj opskrbi te više strateške autonomije i energetske sigurnosti nadogradnjom i osiguravanjem velikih ulaganja u energetsku infrastrukturu EU-a, uključujući međupovezanost i prekogranične infrastrukture za proizvodnju obnovljive energije i energetske učinkovitosti'.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.