U Frankfurtu traje rasprava o opcijama za ublažavanje financijskih gubitaka banaka, koja će završiti tek na jesen. No, već se iskristaliziralo nekoliko opcija
Europska središnja banka (ESB) razmatra nekoliko opcija za ublažavanje financijskih gubitaka. U Frankfurtu traje napeta rasprava koja bi se trebala završiti na jesen. Predsjednica ESB-a, Christine Lagarde potvrdila je u četvrtak da će kreatori politika raspravljati o povećanju minimalnih obveznih rezervi, što znači povećanje iznosa gotovine koju banke moraju držati na nekamatiranom računu kao tampon u slučaju krize likvidnosti.
Druge opcije uključuju neplaćanje kamata bankama na dio njihovih viškova rezervi, što znači primjenu višeslojne kamatne stope u tržišnom žargonu ili čak naplaćivanje naknada, rekla su četiri izvora za Reuters. Svi ovi potezi olakšali bi financijski teret nacionalnim središnjim bankama, pomažući im u nadoknađivanju gubitaka proizašlih iz poticajnih politika ESB-a u posljednjem desetljeću.
vezane vijesti
Podizanje depozita
Naime, komercijalne banke trenutno moraju držati jedan posto svojih depozita i nekih drugih kratkoročnih obveza u rezervi pri središnjim bankama, koje im ne naplaćuju naknadu.
Povećanje na dva posto uštedjelo bi ESB-u i 21 nacionalnoj središnjoj banci eurosustava gotovo četiri milijarde eura godišnje. To bi prisililo nekoliko banaka da prikupe gotovinu kako bi ispunile novi zahtjev, iako je većina iznad te razine.
ESB bi također mogao prestati naplaćivati naknadu za neke rezerve banaka koje su iznad propisanih. Komercijalne banke trenutno zarađuju 2,25 posto za svaki euro koji polažu iznad propisanog minimuma.
To ostavlja eurosustavu kamate od gotovo 50 milijardi eura godišnje na nešto više od dva bilijuna eura likvidnosti. Ova višestopna kamata bila bi manje bolna alternativa za banke eurozone. No, manjina koja ima likvidnost manju od posto ne bi primila kamate od eurosustava, što bi im dalo poticaj za prijenos rezervi bankama koje već prelaze taj prag, navode izvori Reutersa napominjući da bi se tako svi naplatili, a kamatni račun eurosustava ne bi pao.
Radikalne ideje
Neki bankari unutar ESB-a predložili su potpuno ukidanje obveznih rezervi i naplaćivanje bankarskih naknada. Za neke guvernere, problem s petljanjem oko naknada za rezerve radi ublažavanja gubitaka predstavlja to što je zapravo riječ o alatu središnje banke koji ima više veze s fiskalnom, nego s monetarnom politikom.
Središnja banka koja posluje s gubitkom manje je sposobna isplaćivati dividende svojoj nacionalnoj vladi i, u ekstremnim okolnostima, možda će čak morati zatražiti i povećanje kapitala. Bundesbanka je, primjerice, izbjegla takav scenarij postupnim raspoređivanjem gubitaka.
To je rezultat velike količine gotovine koju je ESB ubrizgao u bankarski sustav od 2015. do 2022., kada je time pokušavala potaknuti gospodarsku aktivnost i spriječiti prijetnju deflacije masovnom kupnjom obveznica. Dio duga koji su kupile nacionalne središnje banke u zemljama s visokim rejtingom imao je niske ili negativne prinose.
Te su središnje banke potom pretrpjele velike gubitke kada je ESB povećao svoju kamatnu stopu na depozite kako bi se borio protiv visoke inflacije tijekom 2022. i 2023. godine. Neke od tih obveznica su od tada dospjele, smanjujući iznos rezervi u sustavu i čineći odluku o naknadama manje hitnom za neke guvernere.
