MLADEN RADUJKOVIĆ:

'Dubrovnik je domaćin olimpijade projektnih menadžera'

10.06.2013 u 15:35

Bionic
Reading

Povodom organizacije svjetskog kongresa projektnih menadžera u Dubrovniku porazgovarali smo s predsjednikom svjetske udruge projektnih menadžera IPMA dr. Mladenom Radujkovićem

Ove godine krajem rujna Hrvatska je domaćin svjetskog kongresa projektnih menadžera. Koje su glavne teme ovogodišnjeg kongresa i kako teku pripreme za ovaj veliki događaj?

Hrvatska ove godine od 30. rujna do 3. listopada ima veliku privilegiju ugostiti najbolje projektne menadžere iz cijelog svijeta u sklopu 27th IPMA World Congressa koji će se održati u Dubrovniku, u organizaciji Hrvatske udruge za upravljanje projektima koja djeluje u sklopu svjetske organizacije International Project Management Association. Teme koje će se obrađivati na kongresu su mnogobrojne, a to su primjerice 'Izazovi projektnog menadžmenta u EU', 'Projektni menadžment u javnom sektoru', ali i mnoge druge vezane uz upravljanje programima ili portfeljem projekata. S pripremama za sam kongres smo iznimno zadovoljni.

Na organizaciji radi nekoliko timova, hrvatskih i internacionalnih. Do sada je potvrđen dolazak nekoliko pozvanih predavača stručnjaka iz prestižnih svjetskih tvrtki kao što su Rolls-Royce, General Electric itd. Do sada je zaprimljeno preko 300 članaka i zahtjeva za prezentacije iz više od 50 zemalja cijeloga svijeta

Kakva je kvaliteta hrvatskih projektnih menadžera u odnosu na europske i svjetske standarde?

Kompetencije hrvatskih menadžera generalno nisu na potrebnoj razini koju bismo mogli nazvati međunarodnom. Imamo jako dobrih primjera, ali, nažalost, to su pojedinačni primjeri organizacija i ljudi koji su započeli ulaganje u razvoj projektnog menadžmenta prije više godina. Međutim, kad gledamo generalno, možemo zaključiti da je ostalo još jako puno prostora za napredak i dostizanje razine međunarodnih standarda, potrebne za uspješnu pripremu i realizaciju projekata.

Je li disciplina upravljanja projektima dovoljno zastupljena u visokoškolskim programima na našim sveučilištima?

Ne. Apsolutno nije dovoljno zastupljena. Činjenica je danas da je naš svijet – svijet projekta. Mi školujemo mlade ljude za određene specijalnosti, a uopće im ne govorimo o projektima, uz neke iznimke, a onda ih pošaljemo u svijet prepun projekata. To je zbilja jedan problem, ali s druge strane i izazov na koji bi sveučilišta, učilišta i druge institucije trebali vrlo brzo odgovoriti.

Koji fakulteti prednjače, a koji ne posvećuju dovoljno pažnje projektnom menadžmentu?

Postoji nekoliko fakulteta koji mogu služiti kao dobar primjer. Jedan od njih je svakako Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji je lider i pionir u zastupljenosti ove teme u nastavnom programu, u okviru posebnog usmjerenja. Tu je i Ekonomski fakultet u Zagrebu, zatim FER, i još neki drugi. Kao dobar primjer svakako ubrajamo i Visoku školu za poslovanje i upravljanje B. A. Krčelić koja je jedan izvanredan primjer uspješne priče o školovanju mladih ljudi i pripremanju istih za rad na projektima.

Koje sve osobine, znanja i vještine treba imati uspješan projektni menadžer?

Uspješan projektni menadžer mora imati kompetencije. One obuhvaćaju niz čimbenika koji trebaju biti zastupljeni i dobro uravnoteženi. Kompetencije, jasno je, nisu iste kod svih ljudi i svih projekata. Svakako je da te kompetencije moraju obuhvaćati znanja, i to znanja na međunarodnoj razini, potrebno iskustvo s primjenom, vještine koje su iznimno važne, nadalje bih istaknuo osobnost kao također važan element. Vezano za kompetencije usporedimo primjer pilota i projektnog menadžera.

Postavite si pitanje bi li netko od vas sjeo u avion kojim upravlja pilot koji je upravo stekao diplomu, dakle ima potvrđeno znanje i ništa dalje. Želite li sjesti u avion s takvim pilotom? Siguran sam da je vaš odgovor ne. Vi želite da vas kompetentan pilot vozi, znači onaj koji ima sve potrebne elemente, uključivo potrebno iskustvo, vještine i posebne osobine, te dobro poznaje najbolju praksu.

Koja je tajna formiranja uspješnog projektnog tima?

To je vrlo složeno pitanje. Recimo da je početak svega razumijevanje i integriranje, a zatim uravnoteženost i odlična komunikacija. Ljudi često zaključuju ili djeluju, a da nisu razumjeli dovoljno. Treba razumjeti prvenstveno projekt i njegov kontekst i ciljeve te svakako uključene ljude. To je, recimo, početak tajne. Uspješan tim znači i uspješan projekt, a svaki projekt je jedinstven, pa samim time i tim te upravo to objašnjava složenost ovog vašeg pitanja.

Koji je od pet ciljeva upravljanja projektom (poštivanje rokova, usklađivanje s budžetom, realizacija projektnih zadataka, zadovoljstvo klijenata, zadovoljstvo tima) najteže ostvariti i zašto?

To se svakako razlikuje od projekta do projekta i teško je to generalno reći, ali svakako bih zaključio da je sve navedeno jako povezano i sve skupa čini uspjeh upravljanja projektima te kao takvo treba ostvariti.

Na početku smo spomenuli svjetski kongres iz projektnog menadžmenta koji se ove godine po prvi puta održava u Hrvatskoj. Koliko smatrate važnim održavanje istog u Hrvatskoj i koliki je doprinos razvoju projektnog menadžmenta u Hrvatskoj?

Ja ću biti slobodan i ovaj kongres usporediti s olimpijadom. To je jedan izniman događaj za projektni menadžment i iznimna prilika da naši ljudi dođu i vide one najbolje, provjereno najbolje, i njihove načine rada i razmišljanja, da komuniciraju s njima i ostvare veze i naravno da na neki način udahnu duh međunarodnog projektnog menadžmenta uz poticaj osobnog usavršavanja u navedenom području.