"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku naši su proizvođači prošle godine na tržište plasirali više od 200 tisuća drvaca", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. S obzirom na tako velik broj domaćih proizvođača, kako je rekao, potencijal izvoza je značajan, posebice kada se uzme u obzir da je prošle godine izvezeno tek 310 komada drvaca, samo u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti manjoj od 1.300 eura.

U istom razdoblju je uvezeno više od 28 tisuća komada božićnih drvaca, od čega dvije trećine iz Danske, koja je i najveći europski izvoznik božićnih drvaca, rekao je Kovačević napominjući da se uglavnom radi o nordijskoj jeli (Abies nordmanniana) koja bolje uspijeva u blažoj klimi.

Kovačević je pozvao potrošače da ove godine kupuju živa, hrvatska božićna drvca. Iz HGK u priopćenju navode kako prodavati i proizvodit božićna drvca mogu samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, a među najvećim domaćim proizvođačima su Hrvatske šume.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić je kazao da u sklopu njihove rasadničarske proizvodnje podižu i nasade božićnih drvaca.

"Trenutno je na površini od oko 40 hektara zasađeno 140 tisuća sadnica obične i srebrne smreke, a u manjoj količini jele i Pančićeve omorike namijenjene isključivo za božićna drvca", istaknuo je. U protekloj godini, kako je naveo, prodano je oko 7.300 komada gotovog proizvoda, uglavnom domaćim tržnim centrima i dijelom u maloprodaji.

"Ova godina pokazuje uzlazni trend potražnje domaćeg tržišta. Cilj nam je postići godišnju isporuku zrelih stabala božićnih drvaca od 30 do 50 tisuća komada, kako za domaće tako i za europsko tržište koje nam se polako otvara", istaknuo je Jakupčić napominjući kako je cjelokupna proizvodnja božićnih drvaca nastala u vlastitoj proizvodnji, od sjemena preko repromaterijala do gotovog proizvoda.

Na taj se način, kako je rekao, nastoji domaćim proizvođačima osigurati kvalitetan repromaterijal proizveden od sjemena sakupljenog u autohtonim šumskim sastojnima i prilagoditi ga našem klimatskim prilikama.

"Na taj način razvijamo gotov hrvatski proizvod, potičemo privatnu proizvodnju i štitimo naše šume od ilegalne sječe", poručio je Jakupčić.

HGK u priopćenju podsjeća da se jedno drvce prosječno uzgaja deset godina, a svake godine se sade nova koja zamjenjuju prodana. Također, životni vijek drvca ne završava s istekom blagdana već se u skladu s principima kružnog gospodarstva, prikupljaju i zbrinjavaju na kompostištima. Sve organiziraju ovlaštena društva za zbrinjavanje otpada.

Iz Komore stoga pozivaju potrošače da ukoliko žele podržati domaće proizvođače i kupiti božićno drvce uzgojeno u Hrvatskoj, obrate pozornost na posebne markice koje moraju imati sva drvca koja se plasiraju u prodaju i odaberu ono koje je proizvedeno u Hrvatskoj.