Dragan Kovačević poziva građane: Kupujte domaća božićna drvca, imamo tisuću proizvođača

"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku naši su proizvođači prošle godine na tržište plasirali više od 200 tisuća drvaca", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. S obzirom na tako velik broj domaćih proizvođača, kako je rekao, potencijal izvoza je značajan, posebice kada se uzme u obzir da je prošle godine izvezeno tek 310 komada drvaca, samo u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti manjoj od 1.300 eura.

U istom razdoblju je uvezeno više od 28 tisuća komada božićnih drvaca, od čega dvije trećine iz Danske, koja je i najveći europski izvoznik božićnih drvaca, rekao je Kovačević napominjući da se uglavnom radi o nordijskoj jeli (Abies nordmanniana) koja bolje uspijeva u blažoj klimi.

Kovačević je pozvao potrošače da ove godine kupuju živa, hrvatska božićna drvca. Iz HGK u priopćenju navode kako prodavati i proizvodit božićna drvca mogu samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, a među najvećim domaćim proizvođačima su Hrvatske šume.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić je kazao da u sklopu njihove rasadničarske proizvodnje podižu i nasade božićnih drvaca.

"Trenutno je na površini od oko 40 hektara zasađeno 140 tisuća sadnica obične i srebrne smreke, a u manjoj količini jele i Pančićeve omorike namijenjene isključivo za božićna drvca", istaknuo je. U protekloj godini, kako je naveo, prodano je oko 7.300 komada gotovog proizvoda, uglavnom domaćim tržnim centrima i dijelom u maloprodaji.

"Ova godina pokazuje uzlazni trend potražnje domaćeg tržišta. Cilj nam je postići godišnju isporuku zrelih stabala božićnih drvaca od 30 do 50 tisuća komada, kako za domaće tako i za europsko tržište koje nam se polako otvara", istaknuo je Jakupčić napominjući kako je cjelokupna proizvodnja božićnih drvaca nastala u vlastitoj proizvodnji, od sjemena preko repromaterijala do gotovog proizvoda.

Na taj se način, kako je rekao, nastoji domaćim proizvođačima osigurati kvalitetan repromaterijal proizveden od sjemena sakupljenog u autohtonim šumskim sastojnima i prilagoditi ga našem klimatskim prilikama.

"Na taj način razvijamo gotov hrvatski proizvod, potičemo privatnu proizvodnju i štitimo naše šume od ilegalne sječe", poručio je Jakupčić.

HGK u priopćenju podsjeća da se jedno drvce prosječno uzgaja deset godina, a svake godine se sade nova koja zamjenjuju prodana. Također, životni vijek drvca ne završava s istekom blagdana već se u skladu s principima kružnog gospodarstva, prikupljaju i zbrinjavaju na kompostištima. Sve organiziraju ovlaštena društva za zbrinjavanje otpada.

Iz Komore stoga pozivaju potrošače da ukoliko žele podržati domaće proizvođače i kupiti božićno drvce uzgojeno u Hrvatskoj, obrate pozornost na posebne markice koje moraju imati sva drvca koja se plasiraju u prodaju i odaberu ono koje je proizvedeno u Hrvatskoj.