imaju tri cilja

[DOKUMENT] Domovinski pokret predstavio gospodarski program. Škoro: Hrvatska je kolonija, a zna se što se radi s kolonijama...

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 15.06.2020 15:52
  • Objavljeno 15.06.2020 u 14:34
Vesna Vučemilović, Miroslav Škoro i Ante Rončević na predstavljanju gospodarskog programa Domovinskog pokreta

Vesna Vučemilović, Miroslav Škoro i Ante Rončević na predstavljanju gospodarskog programa Domovinskog pokreta

Izvor: Cropix / Autor: montaža: tportal

Domovinski pokret u ponedjeljak je na konferenciji za medije u Zagrebu predstavio svoj gospodarski program. Njegova tri osnovna cilja su snažan rast životnog standarda, demografski oporavak i razvitak te cjelovit i održiv razvoj Hrvatske

Pred medije izašli su Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta, te sukreatori gospodarskog programa Ante Rončević i Vesna Vučemilović.

Dokument: "Gospodarski program Domovinskog pokreta"

Program ima tri, istaknuto je, osnovna cilja: snažan rast životnog standarda, demografski oporavak i razvitak te cjelovit i održiv razvoj Hrvatske. Podijeljen je u sedam područja, a njegov krajnji cilj je, kako je navedeno u samoj prezentaciji: 'Koordiniranim politikama usmjeriti se na reindustrijalizaciju zemlje i snažan rast konkurentnosti u cilju osiguranja održivog razvoja RH.'

Uvodno se nazočnima obratio Miroslav Škoro. 'Hrvatska je danas gospodarski gledano kolonija, a zna se što se radi s kolonijama – iz njih se novac izvlači i gura ih se u dužničko ropstvo. Danas smo dužni oko 300 milijardi kuna, što je jednako našem godišnjem BDP-u. Plaćamo oko 10 milijardi kamata godišnje, čime bi se mogla izgraditi četiri Pelješka mosta ili svakom djetetu u Hrvatskoj dati 1000 kuna. Da bismo napredovali, potrebno je mnogo više transparentnosti. Država ne daje svoj novac, to je sve naš novac i moramo znati kako se troši. Potrebno je napraviti due diligence stanja naše imovine, a ne da svako malo nekome plaćamo po 10 milijuna eura da nam primjerice kaže koliko košta INA. U njoj imamo svoje ljude. Nadalje, birokracija nas prisiljava da svako malo donosimo dokaze da postojimo, konstantno državi moramo nešto dokazivati, iako imaju sve te podatke. Ključan problem je to što zaostajemo za drugima, iako nas gospodin Plenković pokušava uvjeriti drugačije. Ako ste u utrci na 100 metara bili četvrti, pa onda nakon četiri godine zadnji, to je loš rezultat bez obzira što ste u međuvremenu popravili svoje vrijeme', rekao je Škoro.

Drugi govornik bio je Ante Rončević te je predstavio prva tri područja gospodarskog programa Domovinskog pokreta: Energetika i zaštita okoliša, industrijska politika te digitalizacija i industrija 4.0.

Vesna Vučemilović, Miroslav Škoro i Ante Rončević

Vesna Vučemilović, Miroslav Škoro i Ante Rončević

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

'Kada su u pitanju energetika i zaštita okoliša, naš cilj je pomoću kružne ekonomije omogućiti gospodarski rast u funkciji razvoja domaćih industrijskih kapaciteta. Postojeća energetska i okolišna politika nije promišljena, stihijska je te usmjerena u interesu određenih grupa, pristupa joj se parcijalno. Kada je u pitanju industrijska politika, povećat ćemo ulaganje u istraživanje i razvoj, razvijati znanost u suradnji s gospodarskim subjektima i razvijati ICT segment gospodarstva kroz pametne mreže. Domovinski pokret vidi potrebu za reindustrijalizacijom i modernizacijom hrvatske industrije osnovom koja bi pokrenula održiv razvoj i zapošljavanje. Kada je u pitanju segment programa koji se tiče digitalizacije i industrije 4.0., bitno je uvidjeti da po DESI indeksu imamo informatički pismeno stanovništvo, ali vidimo zaostajanje državne uprave u odnosu na druge zemlje. Digitalna transformacija višestruko utječe na rast gospodarstva zbog multiplikativnih efekata digitalizacije javne uprave i gospodarstva', rekao je Rončević.

  • +21
  • +18

Predstavljanje gospodarskog programa Domovinskog pokreta

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Vesna Vučemilović, inače nositeljica liste Domovinskog pokreta u IV. izbornoj jedinici, iznosila je dijelove programa koji se tiču poljoprivredne i porezne politike, turizma i teritorijalnog ustroja.

'Koronakriza je pokazala koliko je bitna samodostatnost, dakle poticat ćemo domaće proizvode na policama trgovina i u ugostiteljstvu, ali isto tako učinkovite i transparentne potpore poljoprivredi jer to sada nije bio slučaj. Poticat ćemo i stvaranje klastera zbog objedinjavanja manjih proizvođača koji će onda moći biti konkurentni u trgovačkim lancima. Potrebna su i veća ulaganja u infrastrukturne i prerađivačke kapacitete, poput mlinova i hladnjača. Kada je u pitanju turizam, on ne smije kao do sada biti položajna renta, već motor. Cilj je i razvoj novih turističkih proizvoda kao što su zdravstveni turizam, cikloturizam, eno-gastro turizam, ruralni, sportski, pustolovni i ekoturizam. Također, razvojem novih proizvoda Domovinski pokret smatra da treba produžiti turističku sezonu i smanjiti udio turizma sunce-more na prihvatljivu razinu, kao i smanjiti negativan utjecaj na okoliš koji generira dodatne troškove za lokalnu i širu zajednicu', izjavila je Vučemilović.

Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta

Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Kod porezne politike Domovinski pokret planira povećati dio osobnog odbitka koji se odnosi na uzdržavanu djecu i svakom djetetu osigurati dječji doplatak koji ne smije biti socijalna kategorija. Poslodavce koji zaposle osobe, a koje ostanu bez posla nakon navršenih 50 godina života i prijavljene su na HZZ, oslobodit će plaćanja doprinosa na plaću pet godina. Ukinut će oporezivanja dohotka od kapitala na ime isplate dividendi i zadržane dobiti te oporezivanje kapitalnog dobitka pod određenim uvjetima. Porez na dobit smanjit će na 12 posto, ukinuti akontacije i osloboditi plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.

'Smatramo da svakako treba uvesti plaćanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji, a PDV na turističke usluge smanjiti na 10 posto. Kada je u pitanju teritorijalni preustroj, on mora biti učinkovit i služiti građanima. Općina može biti ona teritorijalna jedinica koja brojem stanovnika može financirati svoje lokalne potrebe, a bitna je i transparentnost djelovanja. Administrativni kapacitet mora biti dovoljan kako bi u svim područjima RH građani imali jednaku kvalitetu usluge i životnih uvjeta, a krajnji cilj kvalitetnije je pružanje usluga na lokalnoj razini organizacijom većine poslova iz djelokruga općina na razini županija, uz povećanje ekonomske učinkovitosti', istaknula je Vučemilović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!