Pandemija i prosvjedi koji su proteklih dana zaokupili pažnju javnosti i medija u Sjedinjenim Američkim Državama poslužili su kao korisna zanimacija dok je vlada predsjednika Donalda Trumpa potiho ubrzala svoje pokušaje na svim razinama da ukine zakone i pravila koji reguliraju zaštitu okoliša. Obećanje koje je Trump dao još u predizbornoj kampanji i koje se dosad tijekom mandata trudio ispuniti u brojnim navratima bilo je da će američke korporacije osloboditi od prekomjernih pravila koja im otežavaju poslovanje. Najčešće se radi o zakonima i pravilima kojima se, između ostalog, štiti okoliš, a Trump se u tome vodi tvrdnjama da regulativa samo predstavlja nepotreban trošak za biznis.

Tijekom mandata Trump je tako redom vukao poteze koji kao krajnju posljedicu imaju manju brigu za okoliš, bilo da se radilo o ukidanju ili izmjeni zakonskih ili podzakonskih akata ili je u pitanju bilo imenovanje dužnosnika koji se slažu s njegovim stavom upravo na pozicije i u agencije koje se bave zaštitom okoliša. Trumpova politika je upravo suprotna onoj koju je vodio njegov prethodnik Barack Obama, a posljednjih nekoliko tjedana američke vlasti su daleko od očiju javnosti uložile dodatne napore kako bi, između ostalog, spriječile eventualnu buduću novu vlast u tome da lako otkloni promjene koje odobri Trump.

Američki pravni sustav sadrži mehanizam koji osigurava da se zakoni doneseni posljednjih šezdeset radnih dana saziva parlamenta mogu pojednostavljeno opozvati u idućem sazivu. Za njihov opoziv dovoljna je većina u oba doma parlamenta – Senatu i Zastupničkom domu – i pristanak predsjednika. Nakon izbora 2018. većina u Zastupničkom domu pripala je demokratima, a moguće je da republikanci nakon izbora u studenom izgube i svoje utočiše u Senatu.

S novim predsjednikom u Bijeloj kući, akti doneseni u idućih nekoliko tjedana mogli bi biti opozvani bez prevelikih komplikacija, zbog čega je Trumpova ekipa posebno prionula na posao tako da što više toga odradi u prvom dijelu ove godine. Promjena pravila na saveznoj razini inače uključuje dugotrajan administrativni proces. Ovim naporima koji imaju dugotrajnije posljedice proteklih tjedana pridružene su i privremene mjere, a koje se donose s opravdanjem da potiču oporavak ekonomije.

Tako je Trump naložio dužnosnicima da pronađu način na koji ubrzati izgradnju autocesta ili cjevovoda koji bi mogli izbjeći procjenu utjecaja na okoliš. Tamošnja Agencija za zaštitu okoliša (EPA, Environmental Protection Agency) zauzela je stav 'diskrecijske primjene' pravila za one tvrtke koje nisu u stanju poštovati odredbe o praćenju i testiranju štetnih tvari u okolišu. Prije nekoliko tjedana ista je agencija odbacila ranije donesena pravila koja se tiču zraka, vode i goriva, a koja su donesena tijekom mandata Baracka Obame.

Prošlog tjedna EPA je odustala od nadgledanja koncentracije perklorata u vodi. Perklorati su kemikalije koje se koriste i u proizvodnji streljiva i raketnih goriva, a poznati su po tome što mogu štetiti razvoju dječjeg mozga, upozorava londonski dnevnik Financial Times. Andrew Wheeler, čelni čovjek EPA-e kojeg je na tu poziciju doveo Trump, kazao je da ta posljednja promjena predstavlja 'ispunjenje obećanja predsjednika Trumpa da će srezati sveobuhvatnu preregulaciju'. Ukidanju tih pravila usprotivila se Američka akademija pedijatrije, a zagovaratelji promjena tvrde da je vlast već davno trebala povući taj potez i da se time ovlasti državnih agencija zadržavaju unutar zakonskih odredbi.

Lakonski stav prema očuvanju okoliša Trumpove vlasti može se vidjeti i iz drugih poteza. Državni tajnik za poljoprivredu ovog mjeseca pozvao je na dodatnu potragu za nalazištima nafte i plina u nacionalnim šumama. Trump je donio odluku kojom je dozvolio komercijalno ribarstvo na jedinom morskom spomeničkom području u Atlantiku, gdje utočište imaju kornjače i kitovi. EPA je objavila konačnu odluku kojom se smanjuju ovlasti pojedinih saveznih država u blokiranju izgradnje novih plinovoda. Prije nekoliko tjedana ista je agencija olabavila pravila za potrošnju goriva u automobilima, zbog čega će, prema nekim proračunima, doći do potrošnje dvije milijarde dodatnih barela nafte, a povećat će se i emitiranje ugljikovih spojeva u atmosferu.

EPA je tijekom travnja odustala od postroživanja standarda za količinu čestica u zraku koje mogu oštetiti pluća iako stručnjaci i sadašnje standarde smatraju neprikladnima. Prema najnovijem prijedlogu, za sve buduće takve promjene standarda tražila bi se prilagođena usporedna analiza troškova i koristi, a taj su prijedlog podržale naftne i rudarske lobističke udruge. Iz njihovih se redova može čuti da su se do sada takve analize koristile kako bi se napuhale koristi donošenja pojedinih pravila sa svrhom dobivanja političkih bodova, a ne zaštite okoliša.

S druge strane, predstavnici udruga za zaštitu okoliša ističu da bi obavezna primjena takve analize otežala buduće pokušaje da se promijeni smjer. Prije dva mjeseca EPA je provela sličnu analizu kojom je zaključila da nije 'prikladno i potrebno' regulirati količinu žive iz ispušnih plinova koji nastaju u elektranama s pogonom na ugljen ili naftu. Agencija tvrdi da bi nametanje takvog pravila povećalo troškove proizvođačima struje između 7,4 i 9,6 milijardi dolara, dok je vrijednost koristi od nadgledanja zagađenja između četiri i šest milijuna dolara. Tijekom mandata predsjednika Obame ista je agencija procijenila koristi na između 36 i 89 milijardi dolara.

Trump, čini se, želi biti siguran da će njegov mandat, čak i ako izgubi na jesenskim izborima, ostaviti trajne posljedice na zdravlje kako američke politike, tako i prosječnih građana. I politika i okoliš bit će prljaviji.