'Nije normalno da litra vode i litra mlijeka u trgovini bude ista - šest kuna!' kratko i jasno će za tportal Ivica Kruljac, vlasnik automatizirane farme sa 70 muznih krava u Vladislavcima nedaleko od Osijeka. Slikovito objašnjava koliko je potrebno uložiti resursa u proizvodnju litre mlijeka, a koliko u litru vode.

Ovaj farmer gotovo je već dva desetljeća u mljekarskom poslu. Otkupnu cijenu mlijeka smatra preniskom.

'Realno i optimalno trebala bi iznositi oko 3,50 kuna kako bi se moglo funkcionirati, mijenjati i obnavljati strojeve. Visoki su ulazni troškovi stočne hrane...', nabraja probleme s kojima se svakodnevno susreće na obiteljskoj farmi s petero zaposlenika.

Mlijeko predaju Dukatu, a za njega po litri dobiju 2,5 kuna. Isplate su redovite. Meggle je svojim isporučiteljima, kaže nam, plaćao ispod dvije kune po litri. U njegovu mjestu do prije pola godine bile su tri farme koje su isporučivale mlijeko osječkoj tvornici - sada više nijedna.

'Prije sam imao osjećaj da su prerađivači oni koji zatežu, ali problem su trgovački lanci. S njima treba sjesti Vlada. Ona treba izjednačiti cijene ili proizvođačima mlijeka pomoći nekim drugim poticajima, primjerice subvencijom od 50 lipa, ako želi održati postojeće stanje', ukazuje na probleme proizvođača farmer iz Vladislavaca.

Prema podacima Croatiastočara, u Hrvatskoj je prošle godine otkupljeno 435.000 tona mlijeka, što je pad od četiri posto u odnosu na godinu prije, dok je 2012. godine otkup iznosio 602.000 tona. Rekordan otkup Hrvatska je zabilježila 2009. godine sa 675.000 tona mlijeka. U prvih šest mjeseci ove godine otkupljeno je 223.000 tona, što je pad od tri posto u odnosu na isto razdoblje lani.

'U Hrvatskoj smo prošle godine imali 40 otkupljivača dok je bilo oko 5000 isporučitelja mlijeka, a u svibnju ove godine već ih je 4500. U posljednjih deset godina njihov broj prosječno pada za 14 posto. Otpadaju najčešće mali isporučitelji mlijeka. Istovremeno pada broj farmi u EU. Primjerice u Nizozemskoj godišnje bilježe pad od četiri posto, ali ne pada proizvodnja mlijeka jer dolazi do okrupnjavanja', govori za tportal direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Objašnjava kako u Europi srednje veliki farmeri stalno povećavaju broj mliječnih krava te kupuju farme koje više ne isporučuju mlijeko ili ih uzimaju u zakup. U Nizozemskoj tako, navodi, imaju brokere koji se bave samo kupnjom mliječnih farmi.

'Samodostatnost je u Hrvatskoj pala ispod 50 posto, a sada je odnos otkupa i potrošnje mlijeka na 48 posto. U EU je samodostatnost 114 posto, imaju viška mlijeka. EU predviđa pad broja krava za dva do tri posto do 2030., ali povećanje proizvodnje mlijeka po kravi za tri do četiri posto. Kod nas je uvoz velik problem. Prošle godine uvezli smo u grupi mliječnih proizvoda 93.000 tone, a samo sireva 34.535 tona. Uvoz sireva došao je na razinu domaće proizvodnje', ukazuje Bobetić.

Napominje kako smo 2012. godine uvezli 12.000 tona sireva, a izvezli 2558 tona. Lani je pak Hrvatska izvezla 8600 tona sira. Ukazuje trenutno na velik nesrazmjer između uvoza i izvoza. Istovremeno se povećala potrošnja mlijeka po glavi stanovnika, pa je ona 2019. godine iznosila 220 kilograma dok je godinu ranije bila 213 kilograma, a 2012. 182 kilograma.

'Povećava se potrošnja mlijeka, ali najviše to ide preko sira', govori Bobetić, napominjući kako moramo doći do modela održivog govedarstva u Hrvatskoj, odnosno onoga čime može upravljati jedna farma. U Njemačkoj je, ilustrira to, oko 65 krava.

Zbog afere s aflatoksinima svoju je farmu odlučio rasprodati nekadašnji seljački vođa Antun Laslo. U mljekarstvu je ostao s obitelji, ali su prepolovili proizvodnju mlijeka. Nekada su imali preko 100 krava, sada ih je 40.

'Nekada smo isporučivali 1200 litara na dan, a sada oko 500 litara. Mlijeko predajemo Belju, jedini smo s područja Slavonije. Za njih imam samo riječi hvale. Vrlo su korektni i redoviti u isplatama', govori za tportal Antun Laslo. Proizvodnjom mlijeka počeo se baviti 70-ih godina prošlog stoljeća, a startao je s 12 krava. Prisjeća se kako je nekada svaka obitelj u selu držala u staji po tri, četiri krave i uspjela školovati djecu, a danas, kaže, ne može se to ni s 40 njih.

'Nikada nije bilo lako proizvoditi mlijeko. Uvijek je to bilo teško. No sada su došle i velike ucjene. Traži se visoka kvaliteta, što podržavam, ali to mora netko platiti', kaže Laslo.