Krajem ovoga mjeseca, točnije 30. rujna, ističe rok koji je vlada Srbije dala tvrtkama s područja bivše SFRJ da predlože sporazum o povratu imovine koju su imale na teritoriji današnje Srbije.

Pitanja povrata imovine između dvije zemlje regulirana su aneksom Međunarodnog ugovora o pitanjima sukcesije, no vlada Srbije prošle je godine donijela uredbu kojom je zaprijetila da će se imovina poduzeća nastalih iz podružnica na njihovom području upisati kao državno vlasništvo.

Prvi je rok istekao još u veljači ove godine, ali je nakon prosvjeda iz Hrvatske i drugih bivših jugoslavenskih republika dva puta produljen, prvi put do konca svibnja, a zatim do kraja rujna. Zasad još nema najava da će se rok i opet produljiti.

Prema podacima koje je portal banka.hr uspjela dobiti od Agencije za privatizaciju i ministarstva ekonomije Srbije, 58 poduzeća iz Hrvatske ima imovinu u Srbiji čiji povrat može zatražiti, no niti nakon više tjedana čekanja nismo uspjeli dobiti popis imovine o kojoj je riječ.

U Agenciji za privatizaciju Srbije tvrde, naime, da ta imovina nije služeno procijenjena niti popisana, te da ta raspolažu samo popisima koje su dobili od samih tih tvrtki, no nismo uspjeli dobiti niti taj popis.

Pet je tvrtki nastalih iz podružnica hrvatskih poduzeća, inače, prodano za ukupno oko 1,2 milijuna eura. Nekim je hrvatskim tvrtkama, poput Končara, Varteksa i Kraša dio imovine vraćen, a srpskom je ministarstvu ekonomije prijedloge 'sporazuma za rješavanje imovinsko pravnih odnosa' predalo devet hrvatskih kompanija.

Devet hrvatskih kompanija koje su predale zahtjeve su Vatrotehna, Agro-Tovarnik, Luka Rijeka, Croatia Records, Inker, Poljoopskrba, Franck, Merkantile i Turistička agencija Atlas.

Sporazumi trebaju dobiti mišljenja osam različitih srpskih ministarstava, ureda i agencija, a zatim ih treba odobriti vlada.