direktor hut-a

'Da smo umjesto apartmana gradili hotele, danas bismo ih imali čak 1112 novih'

01.10.2019 u 13:30

Bionic
Reading

Velike hotelsko-turističke tvrtke u prvih osam mjeseci ostvarile su rast poslovnog prihoda od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Rezultat je to pojačanih ulaganja u kvalitetu koja je omogućio rast cijena, dodatnih prodajno-marketinških aktivnosti i intenziviranja last minute rezervacija, istaknuto je na predstavljanju trećeg izdanja Turističkog impulsa, pregleda turističkih trendova Hrvatske udruge turizma (HUT)

Na Mediteranu je ove godine najviše stope rasta turističkih dolazaka ostvarila Turska, s plusom od 14,11 posto u prvih sedam mjeseci ove godine.

Većina vodećih domaćih hotelsko-turističkih tvrtki očekuje nastavak rasta pokazatelja i u posezoni. Većina hotela i kampova očekuje veći volumen rezervacija u posezoni u odnosu na lani, i to hoteli između dva i šest posto, a kampovi između jedan i devet posto.

Pad rezervacija između dva i osam posto očekuje većina apartmanskih naselja (63 posto) i tek nešto više od petine obuhvaćenih hotela i kampova.

Ovu sezonu, istaknuo je Veljko Ostojić, direktor HUT-a, ponovo je obilježio visok rast ponude smještajnih kapaciteta, posebno u privatnom smještaju. Broj kreveta u komercijalnom smještaju ukupno je povećan za 67.077, najviše u objektima u domaćinstvima, za 35.777 novih kreveta.

'Povećanje u takvom obliku smještaja, s povećanjem broja kreveta u nekomercijalnom smještaju od 36,1 tisuću samo ove godine, ekvivalentno je broju od 183 nova hotela prosječne veličine 2000 soba, dok je u razdoblju od 2010. do 2019. broj kreveta u domaćinstvima povećan 444,6 tisuća, što bi bilo jednako 1112 novih hotela prosječne veličine 200 soba', rekao je Ostojić.

S obzirom na veličinu smještaja u domaćinstvima, treće izdanje Turističkog impulsa predstavilo je i podatke s online portala Airbnb i HomeAway, na kojima je krajem srpnja u ponudi bilo ukupno 236.8000 smještajnih jedinica u Hrvatskoj.

Ove godine na online portalima zabilježena je visoka stopa rasta volumena prodaje smještajnih kapaciteta (+12,4 posto), a porasla je i prosječna cijena (+6 posto), čime je prihod u tom segmentu turizma u razdoblju od kolovoza 2018. do srpnja 2019. dosegnuo čak 2,03 milijarde eura.

'Ta brojka pokazuje kako se radi o ozbiljnom biznisu. Kad bi bio uključen i Booking, prihod bi bio puno veći', istaknuo je Ostojić.

Zauzetost kapaciteta u objektima domaćinstva dodatno je smanjena, na 22 posto, što je osjetno niže od zauzetosti u hotelima (45,1 posto).

Ostojić je ponovio kako sve europske države koje Hrvatskoj konkuriraju u turizmu imaju sniženu stopu PDV-a za hotelski smještaj i ugostiteljske usluge, s ciljem kontinuiranog poticanja razvoja turističkog sektora i cjelokupnog gospodarstva.

Prema istraživanjima, istaknuo je direktor HUT-a, hotel sa 100 soba stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 apartmana u privatnom smještaju, generira devet puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva te zauzima tri do sedam puta manje prostora.

Kako bi ilustrirali činjenicu da država ima najveće ekonomske i fiskalne učinke plasirajući proizvode kroz kanal ugostiteljstva, kao i da turizam predstavlja najefikasniji oblik 'izvoza', u HUT-u su napravili usporedbu efekata prodaje boce vina kroz različite kanale distribucije.

U plasmanu kroz ugostiteljstvo iznos poreza na dodanu vrijednost po boci vina je 2,2 puta viši nego u maloprodaji, a porezi i doprinosi na plaće su preko 12 puta viši nego u izvozu te preko 20 posto viši nego prilikom plasmana vina u maloprodaji. Ujedno je zaposlenost u ugostiteljstvu viša nego u drugim kanalima distribucije, kao i devizna komponenta, koja je barem četiri puta viša nego u drugim kanalima.