Čak i ako rat na Bliskom istoku završi sutra, europske zrakoplovne kompanije i putnici pripremaju se za turbulentan ljetni vrhunac sezone. Zbog poremećaja u opskrbi mlaznim gorivom, cijene karata ostat će visoke, a dio letova mogao bi biti otkazan
Europa već sada osjeća posljedice nestabilnosti u opskrbi energentima. Ključni problem je strukturni: Europska unija ne proizvodi dovoljno mlaznog goriva za vlastite potrebe. Rafinerije pokrivaju najviše oko 70 posto potražnje, dok ostatak dolazi iz uvoza, ponajviše iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Svaki zastoj u transportu kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih arterija, odmah se prelijeva na cijene i dostupnost goriva u Europi, piše Politico.
vezane vijesti
Scenarij 1: Brzi kraj rata, ali spori oporavak
Čak i u najoptimističnijem scenariju – brzom završetku sukoba i ponovnom otvaranju tjesnaca – problemi ne nestaju preko noći. Tankerima treba više od mjesec dana da stignu iz Zaljeva do Europe.
Direktor International Air Transport Association Willie Walsh upozorava da će trebati mjeseci da se opskrba stabilizira. To znači da će cijene karata ostati visoke tijekom cijelog ljeta, iako bi se u ovom scenariju izbjegla masovna otkazivanja letova.
Scenarij 2: Djelomično otvaranje, nesigurna opskrba
Najizgledniji ishod, prema analitičarima, jest djelomična normalizacija, uz povremene prekide u isporuci goriva. U takvom scenariju zrakoplovne kompanije mogle bi početi rezati slabije profitabilne linije, posebno kraće regionalne letove i dugolinijske turističke rute s manjom potražnjom.
Lufthansa planira ukinuti oko 20.000 letova u nadolazećim mjesecima kako bi smanjila potrošnju goriva.
Profesorica Marina Efthymiou upozorava da će putnici najviše osjetiti rast cijena, dodatne naknade za gorivo i manju dostupnost jeftinih karata. 'Rizik za putnike nije samo cijena, nego i smanjena frekvencija letova', ističe. Sve više putnika razmatra alternativne opcije, od putovanja automobilom ili da jednostavno - ostanu kod kuće.
Scenarij 3: Dugotrajni sukob i nestašice
Najgori scenarij uključuje nastavak poremećaja kroz cijelo ljeto. U tom slučaju zalihe mlaznog goriva u Europi mogle bi pasti ispod operativnog minimuma. To bi značilo uvođenje ograničenja potražnje, odnosno racionalizaciju goriva, što bi drastično promijenilo način funkcioniranja zračnog prometa.
Direktor International Energy Agency Fatih Birol već je upozorio da bi Europa mogla ostati bez mlaznog goriva već početkom lipnja ako se situacija ne stabilizira.
Problem ne pogađa samo aviokompanije. Zračne luke nalaze se u nezahvalnoj poziciji – odgovorne su za opskrbu gorivom, ali ga same ne nabavljaju. Ako goriva nema, letova nema, a time ni prihoda. Europska komisija već priprema krizne scenarije. Povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas upozorio je da bi države članice mogle biti prisiljene dijeliti strateške zalihe goriva.
