velike zamjerke

Članice EU znatno kasne s uvođenjem 5G mreža, potreban novi zamah

  • Autor: L. F./Hina
  • Zadnja izmjena 25.01.2022 10:59
  • Objavljeno 25.01.2022 u 10:59
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Izvor: EPA / Autor: FRANCOIS WALSCHAERTS / POOL

Države članice EU-a znatno kasne s uvođenjem 5G mreža, čime se dovodi u pitanje ostvarenje EU ciljeva u području pristupa i pokrivenosti 5G-om te je potrebno stvoriti novi poticaj za ubrzanje uvođenje tih mreža u EU, poručili su iz Europskog revizorskog suda (ECA) u izvješću o implementaciji sigurnih 5G mreža u Europskoj uniji

Revizori EU-a u izvješću objavljenom u ponedjeljak procjenjivali su je li potpora EU-a državama članicama učinkovito pridonijela postizanju pravodobne implementacije sigurnih 5G mreža u svim zemljama EU-a te su pozvali na stvaranje novih poticaja za 5G mreže, kao novog svjetskog bežičnog standarda za mobilne mreže.

"Države članice znatno kasne s uvođenjem 5G mreža, čime se dovodi u pitanje ostvarenje ciljeva EU-a u području pristupa i pokrivenosti 5G mrežama. Istodobno je potrebno uložiti dodatne napore u rješavanje sigurnosnih pitanja u vezi s uvođenjem 5G mreža na dosljedan i usklađen način", smatraju revizori. 

Podsjećaju kako su 5G usluge nužne za širok raspon aplikacija koje se upotrebljavaju u brojnim sektorima gospodarstva EU-a i svakodnevnom životu građana. 

Revizori ECA-e su procijenili da bi doprinos 5G mreža BDP-u Europske unije u razdoblju 2021.- 2025. mogao dosegnuti do 1 bilijun eura, uz potencijal za otvaranje ili preobrazbu do 20 milijuna radnih mjesta.

Ipak, upozoravaju da 5G mreže, osim što donose brojne mogućnosti za rast, donose i određene rizike - od ograničenog broja dobavljača koji mogu uspostaviti 5G mreže i njima upravljati, što dovodi do veće ovisnosti o takvim dobavljačima, pa do većih rizika povezanih s utjecajem "neprijateljskih državnih aktera".

Podsjećaju da je Europska komisija u akcijskom planu iz 2016. odredila 2025. kao godinu roka za uvođenje 5G mreža u svim gradskim područjima i duž glavnih prometnih pravaca u EU, a u ožujku 2021. utvrdila i dodatnu ciljnu vrijednost tj. pokrivenost cijelog područja EU-a 5G mrežama do 2030.

"Samo polovica država članica je te ciljeve uključila u svoje nacionalne strategije za 5G mreže. Komisija podupire države članice u postizanju tih ciljeva različitim inicijativama, smjernicama i financijskim sredstvima, ali nikada nije jasno utvrdila očekivanu razinu kvalitete 5G usluga. To bi moglo izazvati nejednakosti u pristupu 5G uslugama i njihovoj kvaliteti na razini cijelog EU-a, čime bi se 'digitalni jaz' dodatno povećao", primijetili su revizori.

U Europskoj uniji će se izdvojiti do 400 milijardi eura za razvoj 5G mreža kako bi se pružila potpora budućem gospodarskom rastu i konkurentnosti. No, kako članice zaostaju za uvođenjem, EU je još daleko od iskorištavanja prednosti koje 5G mreže nude, poručila je  Annemie Turtelboom, članica ECA-e zadužena za izvješće.

"Pristup koji države članice primjenjuju na sigurnost 5G mreža, osobito potreba za usklađenim djelovanjem, i dalje je strateški važan za tehnološku suverenost EU-a i jedinstveno tržište", upozorila je.

U izvješću ECA-e o 5G mrežama u EU navodi se da samo četiri članice - Cipar, Litva, Malta i Portugal - nisu ispunile prijelazni cilj za 2020. prema kojemu najmanje jedan veliki grad treba imati pristup 5G mrežama, ali i da mnoge zemlje EU-a ne ostvaruju zadovoljavajući napredak u uvođenju 5G mreža.

Stoga se, prema procjenama EK, očekuje vjerojatnost ostvarenja cilja u EU za 2025. i to u 16t zemalja EU-a, od kojih je u 11 ta vjerojatnost ostvarenja na "srednjoj razini" - Austrija, Češka, Estonija, Njemačka, Irska, Litva, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal i Slovenija, dok je u ostalih pet ta vjerojatnost "mala" - Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar i Grčka.

"Do studenoga 2021. čak još 23 države članice nisu prenijele relevantnu direktivu EU-a u nacionalna zakonodavstva, kojom se, uz ostalo, utvrđuju rokovi za dodjelu pionirskih frekvencijskih pojaseva 5G mreže. Trenutačnom brzinom uvođenja ciljevi utvrđeni za ovo desetljeće vrlo vjerojatno se neće ostvariti", ističu revizori.

Uvođenje 5G mreža usko je povezano sa sigurnosnim pitanjima, pa revizori skreću pažnju i na 'problematiku' dobavljači, pri čemu su oni sa sjedištem u zemljama EU-a obvezni pridržavati se standarda i pravnih zahtjeva EU-a.

Međutim, šest od osam najvećih dobavljača, primjerice Huawei (Kina) i Samsung (Južna Koreja), nema sjedište u EU-u, te se zakonodavstvo u zemljama izvan EU-a može znatno razlikovati od standarda EU-a, primjerice u pogledu zaštite osobnih podataka.

Stoga su revizori zabrinuti da bi se na korisnike unutar EU-a primjenjivali strani zakoni u slučajevima u kojima su kontrolni centri softvera smješteni izvan EU-a. Europska je komisija brzo odgovorila kada je sigurnost 5G mreža postala jako važno pitanje na razini EU-a - u siječnju 2020. donijela je paket instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža.

"Unatoč tome, za niz operatora koji su do tada već bili odabrali svoje dobavljače odgovor je stigao prekasno. Unatoč prekograničnoj naravi sigurnosnih pitanja u vezi s 5G mrežama ne postoji mnogo javno dostupnih informacija o načinu na koji zemlje EU-a pristupaju sigurnosnim pitanjima, posebno pitanju visokorizičnih dobavljača. Time državama članicama postaje teže postići usklađen pristup te se ujedno ograničava mogućnost", ističu revizori.

Utvrdili su i da u paketu EK mjere oko sigurnosti nemaju obvezujući učinak, što vodi do toga da države članice u praksi primjenjuju različite pristupe kada je u pitanju upotreba opreme određenih dobavljača ili opseg ograničenja koja nameću visokorizičnim dobavljačima.

Uz to, isključivanjem visokorizičnih dobavljača iz svojih mreža bez prijelaznog razdoblja države članice mogle bi izazvati znatne troškove zamjene opreme. Za sada nije jasno bi li se naknada takvih troškova mogla smatrati državnom potporom i bi li to bilo u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju, zamjećuju revizori.

"Komisija nije procijenila kakav bi potencijalni učinak imali slučajevi u kojima bi pojedina država članica svoje 5G mreže uspostavila s pomoću opreme dobavljača koji bi se u drugoj državi članici smatrao visokorizičnim, a takvi bi se slučajevi mogli odraziti na prekograničnu sigurnost, pa čak i funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU-a", upozorili su iz ECA-e.

Njihovo novo tematsko izvješće o 5G mrežama u EU dopunjuje i ostale publikacije iz posljednjih nekoliko godina, posebice pregled o odgovoru EU-a na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom i informativni dokument o kibersigurnosnoj politici EU-a, kao i tematska izvješća o digitalizaciji europske industrije i širokopojasnom pristupu internetu u državama članicama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!