Prihodi Rusije od fosilnih goriva dosegnuli su 7,7 milijardi eura u prva dva tjedna ožujka, nakon što su američko-izraelski napadi na Iran potaknuli rast cijena nafte i poremetili opskrbu kroz Hormuški tjesnac
Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Rusija je između 1. i 15. ožujka zarađivala oko 513 milijuna eura dnevno od izvoza nafte, plina i ugljena, što je rast u odnosu na oko 472 milijuna eura dnevno u veljači.
Samo od izvoza nafte Moskva je u tom razdoblju prihodovala oko 372 milijuna eura dnevno, približno 14 posto više nego mjesec ranije, navodi Euronews.
Rast cijena nafte dodatno je pogurao prihode. Referentna cijena nafte Brent premašila je 119 dolara po barelu, nakon eskalacije sukoba i napada na energetsku infrastrukturu u regiji.
Istodobno, Sjedinjene Države privremeno su ublažile dio sankcija na rusku naftu, dopuštajući kupnju već isporučenih količina, kao i nastavak određenih transakcija s kupcima poput Indije. Američko ministarstvo financija navodi da je riječ o kratkoročnoj mjeri s ciljem stabilizacije tržišta i ograničavanja rasta cijena.
Analitičari ipak upozoravaju da kombinacija viših cijena i kontinuirane potražnje iz zemalja poput Indije i Kine, koje zajedno čine oko tri četvrtine ruskih prihoda od nafte, povećava ukupne prihode Moskve.
Europski čelnici i dalje se protive ublažavanju sankcija. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron zalažu se za zadržavanje restriktivnih mjera, unatoč rastu cijena energije.
Prema CREA-i, Europska unija i dalje kupuje oko 50 milijuna eura dnevno ruskih fosilnih goriva, uglavnom plina koji nije obuhvaćen sankcijama, što je ipak znatno manje nego prije 2022. godine.