novi pravilnik

Čekate otvaranje granica da konačno krenete u šoping u BiH ili Srbiju? Doznajte koje su važne izmjene stupile na snagu da se ne biste neugodno iznenadili

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 18.02.2021 15:21
  • Objavljeno 18.02.2021 u 15:21
GP Maljevac - ilustracija

GP Maljevac - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac

Kako je putovanje u susjedne zemlje još uvijek strogo regulirano protupandemijskim mjerama, odlazak u šoping po namirnice u susjedne zemlje, uglavnom Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, mnogima nije na pameti. No otvaranjem granica, kada do toga jednom dođe, mnogi će se opet zaputiti u susjedstvo po jeftinije ulje, brašno, čokoladu, odjeću i obuću te naravno cigarete. Takvi putnici mogli bi se neugodno iznenaditi izmijenjenim Pravilnikom o pograničnoj trgovini, a koji je stupio na snagu prvog siječnja ove godine

Pun naziv glasi mu: Pravilnik o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja. U javnoj raspravi bio je lani i nitko ga nije komentirao.

Istražili smo što on to točno donosi i doznali da će najviše pogoditi osobe koje žive u pograničnoj zoni. Ranijim pravilnikom iz 2013. ta zona nije bila točno definirana, već je bila zavedena kao 'pogranično područje'. I tim pravilnikom za uvoz manjih količina robe za osobe iz pograničnih područja vrijedila su puno stroža pravila nego za ostale građane.

No sada je 'pogranična zona' dobila točnu definiciju koja glasi: 'Pogranična zona je zona koja ne prelazi više od 15 kilometara zračne udaljenosti od granice države članice i koja uključuje lokalna upravna područja koja se nalaze unutar zone.' Drugim riječima, prije ste mogli proći sa štekom cigareta ako vaša adresa potvrđuje da stanujete negdje 'blizu' granice, no sad, ako ste izvan dometa od 15 kilometara zračne linije, možete unijeti samo dvije kutije cigareta ili platiti carinu na iznos šteke, tj. deset kutija.

Pravilnik jasno definira da osobe iz pogranične zone dnevno ne smiju unijeti više od 40 cigareta ili 20 cigarilosa, 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje, 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine ili 50 grama novih duhanskih proizvoda, litre jakog alkohola, četiri litre vina ili 16 litara piva.

Cigarete su samo jedan primjer, a ključno je reći da osobe iz 'pogranične zone' svakodnevno uz oslobođenje PDV-a i trošarine mogu unijeti roba u vrijednosti od samo 300 kuna dok svi ostali mogu unijeti robe u vrijednosti od 2200 kuna, pa i šteku cigareta bez plaćanja davanja.

GP Orašje - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Ferbezar/PIXSELL

'Cigarete su glavni problem, i to u Slavoniji i Baranji, posebice kod Orašja i Slavonskog Broda te na graničnim prijelazima sa Srbijom. Puno takvog šopinga odrađuje se i na samom jugu zemlje, u blizini granice kod Neuma. Kupnja ostalih namirnica nikad nije bila veliki problem i sve manje ljudi odlučuje se na takve 'izlete', no cigarete su još uvijek atraktivna roba', pojašnjava nam sugovornik dobro upućen u problematiku.

Za putnike u zračnom i pomorskom prometu neoporeziva vrijednost 'uvoza' iznosi 3200 kuna dok za putnike mlađe od 15 godina vrijednosni limit iznosi 1100 kuna, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.

Između redaka piše da je ovaj pravilnik usmjeren protiv odlaženja u BiH i Srbiju po cigarete jer je dnevni unos roba od 300 kuna vrijedio i prije, a pravilnikom iz 2013. unos cigareta za stanovnike nedefinirane pogranične zone također je bio manji nego za sve ostale ljude te mu je dnevni maksimum iznosio 25 cigareta. Dodavanjem definicije od 15 kilometara zračne linije pogranične zone carinska uprava i ostale službe mogu krenuti u sankcioniranje prekršitelja, tj. naplatu davanja, čime će se obeshrabriti odlazak preko granice.

  • +4
  • +1

Ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Iako nema službenih podataka o tome, neslužbene procjene govore da državni proračun svake godine zbog kupnje cigareta u BiH i Srbiji gubi i do pola milijarde kuna. Od Uprave za indirektno oporezivanje BiH zatražili smo i podatke o prekograničnom prometu i oni nam kažu kako su lani strani državljani u BiH podnijeli preko 226.000 zahtjeva za povrat PDV-a u vrijednosti od 9,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 36 milijuna kuna) dok je ukupna vrijednost robe iznesene iz BiH iznosila 65,5 milijuna maraka ili oko 249 milijuna kuna.

'Zbog pandemije uzrokovane Covidom-19 broj zahtjeva za povrat PDV-a od strane stranih državljana prepolovio se u odnosu na godinu ranije. U toku 2019. godine strani državljani podnijeli su ukupno 438.763 zahtjeva za povrat PDV-a u Bosni i Hercegovini u iznosu od 19,5 milijuna konvertibilnih maraka. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u spomenutom periodu kupili i iznijeli iz BiH iznosi 134,3 milijuna konvertibilnih maraka', kaže nam Ratko Kovačević, načelnik odjela Uprave za indirektno oporezivanje BiH te dodaje da su slične brojke zabilježene i u 2018.

Naravno, oni ne mogu znati koliko su tog prometa napravili građani Hrvatske jer se takvi podaci ne obrađuju, no ističu granične prijelaze Orašje, Izačić, Hukića Brdo, Gradiška, Brčko, Šamac, Uvac, Ivanjica i Gorica kao najprometnije.

Provjera putnika na GP-u Maljevac

Provjera putnika na GP-u Maljevac

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac

'To znači da su građani Republike Hrvatske, pa nakon toga Republike Srbije bili najznačajniji kupci u BiH. Nemamo konkretan podatak samo za državljane Republike Hrvatske, ali možete vidjeti na kojim je graničnim prijelazima bilo najviše ovjerenih zahtjeva za povrat PDV-a stranih državljana. Najvećim dijelom radi se o robi široke potrošnje za domaćinstva, tekstilu i tekstilnim proizvodima', poručuju za tportal i dodaju da je važno napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel, ulje za loženje, motorni benzin i bezolovni motorni benzin) te alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duhana.

Pozdravljaju li izmjene spomenutog pravilnika i što se njima uopće postiže, upitali smo i Hrvatsku gospodarsku komoru, iz koje nam kažu:

'Pogranična kupovina tradicionalno se veže za pogranična mjesta stanovanja, a i direktno je povezana s kupovnom moći i standardom stanovništva. Izmjene predmetnog pravilnika idu u smjeru suzbijanja nelojalne konkurencije i sprječavanja sive ekonomije, kao i smanjenja zlouporabe povremenog uvoza, ali i direktna su dobrobit proračunu u vidu više uplaćenih trošarina (primjerice na cigarete, gorivo) i poreza.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!