Čak devet posto Europljana i sedam posto Hrvata navedeno na kupnju krivotvotrina

Gotovo svaki deseti Europljanin tako je izjavio da je prijevarnom radnjom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, pri čemu postoje značajne razlike među državama članicama EU-a. Države s većim udjelom prevarenih potrošača su Bugarska, 19 posto, Rumunjska, 16 posto i Mađarska, 15 posto. S druge strane, najniže su brojke zabilježene u Švedskoj, dva posto, i Danskoj, tri posto, dok se ispod europskog prosjeka, sa sedam posto građana koji tvrde da su prijevarnom radnjom navedeni na kupnju lažnih proizvoda, nalazi i Hrvatska.

Prema podacima Eurostata, tijekom 2020. više od 70 posto Europljana kupovalo je putem interneta, pa tako nesigurnost u pogledu krivotvorina i dalje zabrinjava građane EU-a, a trećina njih pitala se je li proizvod koji su kupili originalan, pokazala je studija.

Kako je istaknuto u objavi, krivotvorine predstavljaju 6,8 posto uvoza u Uniju u vrijednosti od 121 milijardu eura, a prema studiji EUIPO-a i OECD-a, utječu na sve sektore - od kozmetike do igračaka, vina i napitaka, elektroničkih proizvoda, do odjeće, pa čak i pesticida. Mogu predstavljati ozbiljne zdravstvene i sigurnosne rizike za potrošače, osobito zbog izloženosti štetnim kemikalijama, kao i ostale opasnosti.

Tijekom pandemije bolesti covid-19 porasla je zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda. Širenje krivotvorenih lijekova, kao što su antibiotici i analgetici, te, u posljednje vrijeme, ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice, ukazali su na ovu pojavu jer počinitelji povreda iskorištavaju nesigurnost ljudi u pogledu novih oblika liječenja i cjepiva, apostrofirali su iz EUIPO-a.

U studiji se tako navodi da je svjetska trgovina krivotvorenim farmaceutskim proizvodima procijenjena na četiri milijarde eura, a primjerice, kao isplativo tržište za počinitelje povreda se navodi i digitalno piratstvo. Tako pružatelji nezakonitog IPTV-a u EU-u, odnosno televizijskog sadržaja koji se gleda putem interneta, svake godine stječu gotovo milijardu eura, čime nastaje šteta za tvorce sadržaja i zakonite gospodarske subjekte, upozorava se u objavi.

Svako četvrto malo i srednje poduzeće pretrpjelo štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva

Također, krivotvorenje ne utječe samo na potrošače, nego podrazumijeva i značajnu štetu za gospodarstvo EU-a te osobito za mala i srednja poduzeća (MSP-ove), pri čemu svaki četvrti MSP u Europi tvrdi da je pretrpio štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, a u Hrvatskoj njih 21,7 posto.

Danas manje od devet posto svih MSP-ova u Europi posjeduje vlastita registrirana prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, dizajni ili žigovi, no prema studiji, oni imaju i 68 posto veće prihode po zaposleniku od ostalih, navodi se u objavi EUIPO-a, decentralizirane agencije EU-a sa sjedištem u španjolskom Alicanteu.

Izvršni direktor agencije Christian Archambeau u izjavi koja se prenosi u objavi poručio je da je intelektualno vlasništvo jedna od najvrjednijih europskih imovina te element od ključne važnosti u društvenom i gospodarskom oporavku, osobito za mala poduzeća.

"Pandemija bolesti covid-19 uvelike je ukazala na problem kriminala u području intelektualnog vlasništva, zbog porasta broja krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda, koji dodatno ugrožavaju zdravlje i sigurnost građana. Radi se o dugotrajnom problemu, koji je često povezan s drugim vrstama nezakonitih aktivnosti i zahtijeva žurno, odlučno i koordinirano djelovanje te je nedavno ponovno postao jedan od deset prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranog kriminala", izjavio je Archambeau.