Gotovo svaki deseti Europljanin tako je izjavio da je prijevarnom radnjom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, pri čemu postoje značajne razlike među državama članicama EU-a. Države s većim udjelom prevarenih potrošača su Bugarska, 19 posto, Rumunjska, 16 posto i Mađarska, 15 posto. S druge strane, najniže su brojke zabilježene u Švedskoj, dva posto, i Danskoj, tri posto, dok se ispod europskog prosjeka, sa sedam posto građana koji tvrde da su prijevarnom radnjom navedeni na kupnju lažnih proizvoda, nalazi i Hrvatska.

Prema podacima Eurostata, tijekom 2020. više od 70 posto Europljana kupovalo je putem interneta, pa tako nesigurnost u pogledu krivotvorina i dalje zabrinjava građane EU-a, a trećina njih pitala se je li proizvod koji su kupili originalan, pokazala je studija.

Kako je istaknuto u objavi, krivotvorine predstavljaju 6,8 posto uvoza u Uniju u vrijednosti od 121 milijardu eura, a prema studiji EUIPO-a i OECD-a, utječu na sve sektore - od kozmetike do igračaka, vina i napitaka, elektroničkih proizvoda, do odjeće, pa čak i pesticida. Mogu predstavljati ozbiljne zdravstvene i sigurnosne rizike za potrošače, osobito zbog izloženosti štetnim kemikalijama, kao i ostale opasnosti.

Tijekom pandemije bolesti covid-19 porasla je zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda. Širenje krivotvorenih lijekova, kao što su antibiotici i analgetici, te, u posljednje vrijeme, ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice, ukazali su na ovu pojavu jer počinitelji povreda iskorištavaju nesigurnost ljudi u pogledu novih oblika liječenja i cjepiva, apostrofirali su iz EUIPO-a.

U studiji se tako navodi da je svjetska trgovina krivotvorenim farmaceutskim proizvodima procijenjena na četiri milijarde eura, a primjerice, kao isplativo tržište za počinitelje povreda se navodi i digitalno piratstvo. Tako pružatelji nezakonitog IPTV-a u EU-u, odnosno televizijskog sadržaja koji se gleda putem interneta, svake godine stječu gotovo milijardu eura, čime nastaje šteta za tvorce sadržaja i zakonite gospodarske subjekte, upozorava se u objavi.

Svako četvrto malo i srednje poduzeće pretrpjelo štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva

Također, krivotvorenje ne utječe samo na potrošače, nego podrazumijeva i značajnu štetu za gospodarstvo EU-a te osobito za mala i srednja poduzeća (MSP-ove), pri čemu svaki četvrti MSP u Europi tvrdi da je pretrpio štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, a u Hrvatskoj njih 21,7 posto.

Danas manje od devet posto svih MSP-ova u Europi posjeduje vlastita registrirana prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, dizajni ili žigovi, no prema studiji, oni imaju i 68 posto veće prihode po zaposleniku od ostalih, navodi se u objavi EUIPO-a, decentralizirane agencije EU-a sa sjedištem u španjolskom Alicanteu.

Izvršni direktor agencije Christian Archambeau u izjavi koja se prenosi u objavi poručio je da je intelektualno vlasništvo jedna od najvrjednijih europskih imovina te element od ključne važnosti u društvenom i gospodarskom oporavku, osobito za mala poduzeća.

"Pandemija bolesti covid-19 uvelike je ukazala na problem kriminala u području intelektualnog vlasništva, zbog porasta broja krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda, koji dodatno ugrožavaju zdravlje i sigurnost građana. Radi se o dugotrajnom problemu, koji je često povezan s drugim vrstama nezakonitih aktivnosti i zahtijeva žurno, odlučno i koordinirano djelovanje te je nedavno ponovno postao jedan od deset prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranog kriminala", izjavio je Archambeau.