reportaža iz antwerpena

Bili smo u jednoj od najvećih luka na svijetu koja uopće nije na moru i ostali - paf

26.05.2024 u 06:43

Bionic
Reading

Letvica očekivanja za posjet nekoj luci očekivano se ne postavlja baš previsoko. Kontejneri, kranovi, brodovi – utovar, iskrcaj, čini se da je to svugdje uvijek isto… No uvijek su moguća iznenađenja, posebno kada se radi o luci Antwerpen-Brugge, jednoj od najprometnijih na svijetu, čija veličina zaista fascinira

Da luka u Antwerpenu, smještena na sjeveru Europe, u rukavcima rijeke Schelde, nije bez razloga jedno od najvažnijih ekonomskih čvorišta na svijetu, dalo se naslutiti kada su nas domaćini iskrcali ispred zgrade lučke uprave.

Fascinantno je to zadnje iz kojeg isijavaju tradicija i modernizam, povijest i budućnost u jednom, povezani u neraskidiv čvor. Oda domišljatosti i progresivnosti belgijskog čovjeka koji je iz naplavljenih nizina sjevera Europe dosegnuo najskrivenije kutke svijeta i pritom dobro zaradio.

Zgrada lučke uprave izgrađena je između 2009. i 2016., a nalazi se u području Eilandje u Antwerpenu i relativno je novo sjedište luke Antwerpen-Brugge. Dizajnirala ju je proslavljena iračko-britanska arhitektica Zaha Hadid, no nije dočekala njezino otvorenje 2016. godine jer je preminula nekoliko mjeseci ranije.

Naš domaćin, international trade network manager Patrick Van Cauwenberghe, s neskrivenim ponosom ispričao nam je povijest zgrade u kojoj radi.

'Prilično je posebna i jedinstvena', istaknuo je, objasnivši da je za izgradnju iskorišten stari objekt vatrogasnog doma te je integriran u moderno zdanje. Iznad je ono pričvršćeno i povezano s vatrogasnom stanicom suvremene strukture u obliku dijamanta, označene ravnim rubovima, s dodatnim stupom koji pruža potporu s poda.

Neke, poput autora ovog teksta, ova dijamantna struktura podsjeća na brod, no prema domaćinima, trebala bi 'simbolizirati dinamičnu, pouzdanu, ambicioznu i inovativnu prirodu' luke. Van Cauwenberghe je pun entuzijazma ispreo priču i o njoj i o zgradi te se pritom nije libio reklamirati lokalni turizam. Kaže da je Antwerpen vrlo lijep grad s lijepom arhitekturom...

Antwerpen-Brugge pod današnjim imenom radi od travnja 2022. godine, kada je izvršena fuzija dviju luka, Antwerpa i ZeeBruggea. Pritom je 80,2 posto dionica u vlasništvu grada Antwerpena dok je 19,8 posto u posjedu grada Bruggea. Od tada luka djeluje na dvije lokacije, a mi smo posjetili onu smještenu u Antwerpenu.

Nesumnjivo, ona predstavlja ključnu točku europske trgovine kao druga najveća luka u Europi i 13. najveća na svijetu, a nalazi se 80 kilometara duboko u unutrašnjosti te je odlično povezana s ostatkom Europe putem cestovne, željezničke i vodene mreže, omogućujući efikasan transport tereta do i iz luke. Povezanost je esencijalna za njezino funkcioniranje.

Luka veća od grada, i to višestruko

Van Cauwenberghe nam je karti, koja se nalazi na podu u prizemlju zgrade lučke uprave, ukazao na njezine razmjere i na to koliki je div ta luka. Dimenzijama tako višestruko nadmašuje veličinu urbanog dijela Antwerpena: prostire se na površini od oko 130 četvornih kilometara, pri čemu nešto više od 72 četvorna kilometra leži na desnoj obali Scheldea, a ostatak na lijevoj obali te rijeke.

Luka je gotovo dosegnula limite za teritorijalnu ekspanziju jer joj širenje prema Sjevernom moru priječi granica s Nizozemskom. Tko zna, možda u budućnosti riješe i taj problem. Naime na tom dijelu Belgija nema izlaz na Sjeverno more, nego se do luke s mora dolazi kroz duboke rukavce rijeke Schelde.

S područja na koje se širila stanovništvo je otišlo, a opstalo je samo seoce Lillo, u kojem živi nekoliko desetaka ljudi, uz rijeku sjeverno od Antwerpena. Progutalo ga je širenje luke. Ostali su mu tek malo središte unutar tvrđave Lillo, crkvica, nekoliko ulica i kafić.

Zbog svog jedinstvenog položaja i očuvane arhitekture, Lillo je privlačan tisućama turista svake godine. Minijaturno selo doista ima mnogo toga ponuditi, od sunčanih terasa ljeti do kulturnih aktivnosti cijele godine.

Vratimo se luci. Rezultati kojima se hvale domaćini zaista su impresivni i nestvarni za hrvatske prilike. Kroz nju godišnje prođe oko 20 tisuća brodova i 48 tisuća teglenica. Ima ukupnu propusnost od 271 milijun tona tereta svih vrsta, od kontejnerskih pošiljki do tekućih i suhih rasutih tereta, što je čini najvažnijom izvoznom lukom u Europi.

Posebno se ističe sektor automobilskog pretovara, po čemu je Antwerpen-Brugge najveća luka u Europi s godišnjim prometom od 3,56 milijuna novih automobila.

Od izbijanja rata u Ukrajini postala je ključna i za energetsku sigurnost Europe. Kroz nju prolazi 15 posto plinskog tržišta EU-a, a njezina infrastruktura uključuje LNG terminal u ZeeBruggeu, iznimno važan za diversifikaciju izvora plina za europske države. Prije rata Europa je bila značajno ovisna o ruskom plinu – Njemačka je tako 70 posto svojih potreba zadovoljavala iz Rusije, a Italija 55 posto. Danas plinovodi iz Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva prolaze kroz luku, osiguravajući stabilnost i sigurnost europske opskrbe plinom.

Luka značajno doprinosi belgijskoj ekonomiji, sudjelujući s pet posto u nacionalnom BDP-u i 10 posto u BDP-u Flandrije, kazao nam je Van Cauwenberghe. Zapošljava, direktno i indirektno, oko 160.000 ljudi, što je čini iznimno važnom za tu regiju. Prihodi ne dolaze samo od brodova, nego i od koncesija koje tvrtke plaćaju za korištenje lučkog zemljišta.

Dronovi nadziru, ali droga 'curi'

Postoje i problemi. Jasno je da je toliko velik sustav teško nadzirati pa je to ujedno mjesto na kojem velika količina narkotika ulazi u Europu, skrivena među bezbrojnim kontejnerima, o čemu naši domaćini nevoljko govore jer za to nisu ovlašteni.

No zato nam se rado hvale time da su prvi u svijetu uveli dronove u upotrebu za nadzor luke. Autonomne bespilotne letjelice obavljat će dnevne letove u lučkom području Antwerpena te će dati važan doprinos ukupnoj sigurnosti tog složenog okruženja, a pokazali su nam uživo kako izgleda komadić luke iz te perspektive te istaknuli da su njihovi radnici diljem svijeta poznati po brzini rukovanja kontejnerima.

Naravno, brojne tvrtke djeluju u Antwerpen-Bruggeu, što im logistički posao čini bržim i jednostavnijim. Posjetili smo pogone Boortmalta, specijaliziranog za proizvodnju slada (malt), osnovnog sastojka alkoholnih pića poput viskija i piva. Boortmalt je vodeća svjetska tvrtka za slad s tri milijuna tona proizvodnje. Kako se hvale, njihov proizvod cijene svi koji se oslanjaju na opskrbu vrhunskim ječmenim sladom - pivovare, destilerije i prehrambena industrija.

  • +92
Luka Antwerpen-Brugge Izvor: Promo fotografije / Autor: Luka Antwerp-Bruges Promo

U Boortmaltu su nam opisali cijeli proces proizvodnje slada u svojim halama. Posebno su istaknuli to da im geografski položaj u srcu Europe pomaže u poslu jer kad je loša žetva na sjeveru, urod lako kupe na jugu i obratno.

Boortmalt posluje i u Hrvatskoj te u svom vlasništvu imaju tvrtku Slavonija Slad, a kupili su je odmah nakon rata. Iako je bilo, kako kažu, mnogo muke tijekom godina, zadovoljni su poslovanjem u Hrvatskoj i jedino se žale na nedostatak radne snage jer mladi kvalificirani radnici odlaze iz tog kraja.

Na kraju nam domaćini ističu da ne spavaju na lovorikama te kontinuirano ulažu u inovacije i tehnološki napredak luke. Razvijaju se nove tehnologije za poboljšanje operativne efikasnosti, smanjenje emisija i povećanje održivosti, što je ključno za njezin budući rast i konkurentnost.

sve osim nogometa

Učitavanje...