GORAN RADMAN:

'Bez obrazovanja nema pravog poduzetništva'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 06.10.2010 16:55
  • Objavljeno 06.10.2010 u 14:42
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

'U Hrvatskoj ne postoji kultura rada, dug niz godina ogroman broj ljudi trošio je ono što su drugi stvorili, bez stvaranja dodane vrijednosti, smatrajući da je vrhunac karijere zaposliti se u državnoj službi i od države izvući neku povlasticu koju drugi nemaju', konstatirao je Goran Radman, dekan Veleučilišta Vern, na jučerašnjem javnom predavanju magazina Banka 'Poduzetništvo i obrazovanje'

Dekan Verna je pojasnio da kao društvo neprestano odgađamo priznati kako dodanu vrijednost možemo stvoriti stvarnim radom i nastavljamo eksploatirati postojeće resurse koji se temelje na prirodnim ljepotama, kao u turizmu - uz učestali stav koji se može sažeti u rečenici 'pošaljite nam novac, ne morate ni doći', ili se 'privređuje' u sivoj ekonomiji, na temelju ratnog profiterstva ili rentiranjem raznih povlastica.

Za promjenu takvog načina razmišljanja Radman polaznu točku vidi u obrazovanju, kojemu je glavna karakteristika cjeloživotno učenje i stvaranje drukčije kulture odnosa prema radu. Predlaže novo definiranje uloge institucija (ne samo obrazovnih) kako bi se stvorila nova obrazovna kultura, bez dosadašnjih tradicionalnih shvaćanja, zatvorenosti i birokratiziranosti. Napominje i kako je došao kraj razmišljanju da poduzetništvo nema veze s obrazovanjem, da je prosječni poduzetnik neškolovan, a poduzetništvo isto što i obrt.

Manje od devet posto stanovništva u Hrvatskoj ima visoku stručnu spremu, odnosno 19 posto je visokoobrazovanih u radno aktivnom stanovništvu, što je upola manje od prosjeka nama usporedivih zemalja. Osim toga, od ukupnog broja studenata koji upišu fakultet samo trećina njih ga i završi. Nema poticaja za studente koji naiđu na prepreku, nema savjetovanja i redefiniranja situacije, niti više mogućnosti, kaže Radman.

Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja (IRO), naglasio je kako su istraživanja pokazala da u Hrvatskoj glavni razlog neuspjeha u studiranju leži u socioekonomskim (ne)prilikama, a ne u visini školarine. One jesu bitne pri upisu, no za završavanje fakulteta važniji su ukupni troškovi, pa tako studenti lošijeg ekonomskog statusa često odustaju od fakulteta kad postanu svjesni koliko im treba novca za smještaj, prijevoz, hranu, skripte i sl.

Šćukanec navodi da se ti troškovi za jednu godinu studija kreću između 15 tisuća i 30 tisuća kuna te da bi se problem mogao riješiti boljim državnim potporama i stipendiranjem

Iz tih se razloga Šćukanec protivi tome da se problem financiranja studija svede samo na pitanje školarina, što je slučaj u zadnje dvije godine. IRO se izborio za zakonske promjene kojima se smanjuje porezna presija na stipendije, ali upozorava da još uvijek nema podzakonskih akata koji bi potaknuli izdašnije stipendiranje

Šćukanec je, između ostaloga, govorio o potrebi poticanja veće mobilnosti i studenata i profesora jer je studiranje u inozemstvu još uvijek marginalna pojava. Hrvatska na tom području zaostaje na više načina - ne postoje sustavni podaci o mobilnosti, nije moguća razmjena studenata i profesora unutar zemlje, a zbog manjka programa na stranim jezicima naše obrazovne ustanove nisu atraktivne za strane studente. Za sljedeću se godinu procjenjuje da će tek 1030 studenata otići u inozemstvo na studij.

Oba predavača istaknula su da je mobilnost i uključenost u europske tokove uvjet stvaranja nove kulture rada, ali da je riječ o dugotrajnom procesu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi