U publikaciji HUB-a, naslovljenoj "U 2019. ubrzan rast kredita uz prosječan povrat na kapital od 9,8 posto“, navodi se da se rezerviranja i ispravci vrijednosti nisu bitno mijenjali u usporedbi s 2018. godinom, iako se u strukturi primjećuje značajan skok ostalih rezervacija. Naime, kako je razvidno iz objavljenih podataka, ostale rezervacije su u odnosu na 2018. lani porasle za gotovo milijardu kuna, na 1,21 milijardu kuna.

"To znači da su banke počele formirati rezervacije za moguće negativne presude po osnovi kredita u švicarskim francima. Međutim, taj proces je tek započeo, a sudski ishodi su potpuno nepredvidivi", ističu iz HUB-a.

Smatraju i kako se, u svjetlu takvih rizika i neizvjesnosti, neto dobit, koja je ostvarena u iznosu od 5,81 milijardu kuna, "pokazuje kao kategorija koja je mnogo manje važna od kapitala banaka".

Kao dobru vijest izdvajaju podatak da je ukupni omjer regulatornog kapitala hrvatskih banaka povećan s 22,9 posto potkraj 2018. na 23,2 posto potkraj 2019.

"Hrvatska je prema ovom kriteriju peta na svijetu među zemljama koje pratimo u bazi podataka FSI MMF-a. Neto dobit stoga treba gledati u odnosu na (veoma velik) kapital koji je angažiran u hrvatskim bankama radi pokrića rizika. Tako mjeren neto povrat na prosječno angažirani kapital iznosi 9,8 posto i nalazi se u prosjeku zemalja koje pratimo u bazi FSI MMF-a", kažu iz HUB-a.

Analitičari HUB-a ističu i kako je, u uvjetima nastavka pada kamatnih stopa, tijekom 2019. došlo do dodatnog ubrzanja kreditne aktivnosti hrvatskih banaka, pri čemu se i kvaliteta plasmana nastavila poboljšavati, a udjel loših plasmana, prema novoj metodologiji HNB-a, smanjen je sa 7,6 na 5,5 posto.

"Druga polovica 2019. i sam početak 2020. donijeli su ubrzanje kreditiranja stanovništva i blagi oporavak kreditiranja poduzeća. Rast kredita stanovništvu, mjeren usporedbom stanja kredita u bilancama banaka, prešao je 6 posto na godinu", ističu iz HUB-a.

Prodaje portfelja loših kredita još uvijek remete jasnu sliku u bilancama banka kada je riječ o kreditima poduzećima, navode iz HUB-a, dodajući kako "podaci na transakcijskoj osnovi upućuju na blagi oporavak kreditne aktivnosti koji se počeo događati i u korporativnom segmentu". 

Iz HUB-a kažu da banke u uvjetima pada kamatnih stopa dinamiziranjem kreditne aktivnosti nastoje iskoristiti sve poslovne prigode. "Tako se i dalje stvara pritisak na smanjenje razlike između kamatnih stopa na kredite i depozite. Rast volumena kredita logičan je odgovor u takvoj situaciji. On ujedno objašnjava rast neto kamatnog prihoda 2019. na 10,68 milijardi kuna, što u usporedbi s podacima za 2018. predstavlja rast od 6,7 posto", napominju.

Ističu i da su najvažniji doprinos lanjskom rezultatu banaka dali manji kamatni rashodi u usporedbi s 2018. godinom, za 19,6 posto. "To je posljedica davno uočenog trenda pada pasivnih kamatnih stopa. Međutim, ovoga je puta nakon duljeg vremena doprinos stigao i od blago povećanog kamatnog prihoda, 2,5 posto na godišnjoj razini, što znači da su povećani volumeni kreditiranja kompenzirali učinak nižih stopa", pojašnjavaju iz HUB-a.

Po podacima iz publikacije, u prošloj su godini kamatni prihodi banaka iznosili 12,22 milijarde kuna, a kamatni rashodi 1,54 milijarde kuna. 

Rezultat banaka u prošloj godini rastao je i zbog neto prihoda od provizija i naknada, koji je dostigao 3,6 milijardi kuna (9,4 posto više nego 2018.). Ipak, najveći doprinos rastu rezultata proizlazi iz prihoda od dividendi, koji su povećani za 722 milijuna kuna (na 1,2 milijarde kuna) u odnosu na 2018. godinu, kažu iz HUB-a.

S druge strane, navodi se u analizi, solidan rast kredita i dinamiziranje konkurencije doveli su do prvog osjetnijeg rasta troškova banaka nakon nekoliko godina.

Pritom, rashodi za zaposlenike rasli su po stopi od 4,6 posto, a troškovi amortizacije povećani su gotovo za 50 posto.

"Vjerojatan razlog su sve veća ulaganja u nematerijalnu imovinu, prije svega u aplikacijsku podršku. Zbog toga je odnos ukupnih operativnih troškova i neto operativnog prihoda iz poslovanja nakon niza godina ponovo zabilježio rast, povećavši se s 43,9 posto potkraj 2018. na 46,4 posto potkraj 2019. godine", stoji u analizi.